Vlada predložila parlamentu
Ako slovenski parlament usvoji prijedlog Vlade, u toj će zemlji radni tjedan biti skraćen starijima od 58 godina, odnosno onima s 35 godina radnog iskustva, po modelu 80-90-100, što znači da bi se radilo 80 posto radnog vremena, dobivalo 90 posto plaće i sto posto doprinosa.
Levica
Tako je to objasnio lider jedne od vladajućih stranka Levica Luka Mesec, slovenski ministar rada, a izvijestio je portal Net.
Slovenci su različito reagirali na takvu ideju, a hrvatski stručnjaci su prokomentirali da je kod nas tržište rada usko i da uopće imamo manjak radne snage.
– Za očekivati je da bi ovu mjeru skraćivanja radnog tjedna koristili uglavnom radnici u fizički zahtjevnijim zanimanjima, a tamo baš i nema puno mladih radnika koji bi mogli uskočiti kao popuna. Vjerojatno bi, kao drugi dio te mjere, bio povećani zahtjev za uvoznom radne snage – rekao je predstojnik Odjela za tržište rada Ekonomskog instituta Zagreb Daniel Nestić.
Sociologinja Jelena Ostojić je pak rekla da su automatizacije i drugi uvjeti doveli do povećanja produktivnosti, međutim da je osmosatni radni dan ostao isti kao i prije stotinu godina, pa da ima prostora za promjene.
– RTL i Net su naveli da u Europskoj uniji najviše rade Grci, Rumunji i Bugari – svi u prosjeku više od 39 sati tjedno.
Dodali su da su po toj statistici Hrvatska, Mađarska i Slovenija malo iza 38 sati tjedno, a da se u Zapadnoj Europi radi osjetno manje – Francuzi i Nijemci 35 sati, Nizozemci 32,5 sati.
Rečeno je i da većina istraživanja pokazuju da skraćeni radni tjedan ima pozitivne efekte te se donosi komentar Alena Mrvaca s portala MojPosao koji je rekao da s manjim brojem sati u najvećem broju slučaja radnici postaju produktivniji i učinkovitiji, motiviraniji i zadovoljniji.
Zadovoljni i odmorniji
Navedeno je da Nizozemci rade kraće od Hrvata, a plaćeni su tri puta više, što se postiže većom proizvodnošću, kako je objasnio Nestić.
J. Ostojić je rekla da zadovoljni i odmorniji radnici vjerojatno lakše doprinose poslu.
