Šezdeset do sedamdeset posto svih novih bolesti od 1990. je poteklo od divljih životinja
Rizik od pojave novih sličnih pandemija poput ove koja je
paralizirala cijeli svijet, veći je nego ikad. Stoji to u
najnovijem izvješću Svjetskog fonda za prirodu, a slažu se s tim
i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, UN-u i hrvatskim
znanstvenim krugovima.
Rizik od pojave novih sličnih pandemija poput ove koja je
paralizirala cijeli svijet, veći je nego ikad. Stoji to u
najnovijem izvješću Svjetskog fonda za prirodu, a slažu se s tim
i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, UN-u i hrvatskim
znanstvenim krugovima.
Posljednjih godina posječeni su deseci milijuna hektara šuma,
nepovratno izgubljena brojna staništa, povećana potražnja za
divljim životinjama. A upravo one na čovjeka prenesu većinu
novih infektivnih bolesti koje se svake godine pojavljuju. Kako
nas uništavanje prirode čini sve ranjivijima i zašto znanstvenici
tvrde da je koronavirus tek početak?
Šezdeset do sedamdeset posto svih novih bolesti od 1990. je
poteklo od divljih životinja. U uvjetima današnjeg globaliziranog
svijeta, što je pokazao i Covid-19, takve bolesti mogu se
proširiti nevjerojatnom brzinom i imati ogromne posljedice.
Istodobno, prema okolišu se odnosimo kao da nismo dio istog
planeta, za što ćemo plaćati sve veću i veću cijenu.
Kako su se virusne bolesti širile kroz povijest, zašto
znanstvenici upozoravaju da je koronavirus tek početak i što nas
čeka u budućnosti pogledajte u priči Ane Trcol.