Jedinice lokalne samouprave Karlovačke županije su među najtransparentnijima u Hrvatskoj po objavljenim proračunskim dokumentima. Građanima su najdostupniji dokumenti županije, zatim gradova, a ne zaostaju puno ni općine.
Institut za javne financije već duži niz godina analizira
proračunsku transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i
općina. Cilj je istraživanja utvrditi količinu proračunskih
dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama lokalnih jedinica,
bez detaljnije analize njihova sadržaja.
Naravno, puka objava ovih pet proračunskih dokumenata ne znači da
su te jedinice apsolutno proračunski transparentne, niti da im je
vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da
su se lokalne jedinice pridržavale Zakona o proračunu, Zakona o
pravu na pristup informacijama i preporuka Ministarstva
financija. Tolika razina proračunske transparentnosti može se
smatrati tek prvim korakom prema potpunijoj proračunskoj
transparentnosti, odnosno temeljnim preduvjetom za edukaciju
građana o lokalnim proračunima.
U ovom se istraživanju proračunska transparentnost mjeri brojem
ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim
stranicama lokalnih jedinica u razdoblju od studenog 2019. godine
do travnja 2020. godine, i to objavljenim izvještajima o
godišnjem izvršenju proračuna za 2018., o polugodišnjem izvršenju
proračuna za 2019., prijedlogom proračuna za 2020., izglasanim
proračunom za 2020. i proračunskim vodičem za građane 2020.
Mjerena provjerom objave pet ključnih proračunskih dokumenata,
prosječna se proračunska transparentnost lokalnih jedinica iz
godine u godinu poboljšava. U šest ciklusa istraživanja, porasla
je s 1,8 na 4,1, no taj vrlo dobar prosjek i dalje prikriva
popriličnu raznolikost razine proračunske transparentnosti.
Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, od
županija najtransparentnije su Požeško slavonska,
Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka,
Karlovačka i Šibensko-kninska, a najnetransparentnije Zadarska,
Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska,
Ličko senjska i Dubrovačko-neretvanska županija. Po vrstama
lokalnih jedinica, prosječna transparentnost može se ocijeniti
vrlo dobrom, pa i izvrsnom, jer prosjeci su županija 4,9, gradova
4,5 i općina 4.
Građanima su najdostupniji dokumenti županija jer je njih
osamnaest, među kojima je i Karlovačka županija, objavilo svih
pet dokumenata. Gradovi zaostaju za županijama, no gotovo svi
(95%), objavljuju izglasani proračun te polugodišnje i godišnje
izvršenje proračuna, nešto manje prijedlog proračuna (90%) i
znatno manje proračun za građane (73%).
U Karlovačkoj županiji gradovi Ozalj, Duga Resa i Karlovac i
dalje su u samom vrhu po proračunskoj transparentnosti te su i u
ovom razdoblju u roku objavili svih pet dokumenata, dok Ogulin i
Slunj jedan manje.
Općine uglavnom objavljuju izglasani proračun u 95% slučajeva,
nešto manje izvještaj o godišnjem (89%) i polugodišnjem (82%)
izvršenju te još manje prijedlog proračuna (75%), dok vodič za
građane objavljuje tek 59% općina. U Karlovačkoj županiji
standardno u samom vrhu po proračunskoj transparentnosti i sa
svim potrebnim objavljenim dokumentima su općine Barilović,
Bosiljevo, Draganić, Josipdol, Kamanje, Lasinja, Netretić,
Ribnik, Vojnić, Rakovica i Žakanje. Ne zaostaju puno ni općine
Generalski stol, Plaški i Tounj s četiri objavljena proručunska
dokumenta, dok općine Cetingrad i Saborsko s tri te općina Krnjak
s dva objavljena dokumenta pri samom su dnu u Karlovačkoj
županiji prema analizi proračunske transparentnosti Instituta za
javne financije.