Europska komisija iznijet će preporuke, no sve je na nacionalnom zakonodavstvu
Siromaštvo u starosti bit će pravilo za velik dio europske populacije ako se sadašnje mirovinske sustave temeljito ne reformira, upozorilo je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) iz Frankfurta.
„Svakom petom Europljaninu već prijeti rizik života u siromaštvu u starosti”, rekla je predsjednica te agencije Petra Hielkema.
„Iskreno, to je apsurdno visok postotak. A ako pogledate žene, one su izložene 30 posto većem riziku”, rekla je u intervjuu za Politico.
A situacija se pogoršava. Europska populacija brzo stari i za 40 godina bit će samo 1,5 radnik na jednog umirovljenika. To je upola manje nego sada.
Standardni europski model desetljećima se oslanja na državni mirovinski sustav za skrb za građane u starosti. Ali kako ljudi sve dulje žive a natalitet pada, cijena financiranja tih sustava sve je veća.
Dodajte tome druge troškove starenja, kao što su zdravstvena skrb i skrb za starije i nemoćne i trošak za porezne obveznike vrtoglav je.
Mogući odgovor na to je uspostava dodatnih mirovnih sustava, bilo privatnih ili sustava koje osigurava poslodavac, kako bi ljudi imali osobnu štednju koju će moći koristiti u mirovini.
Skandinavske zemlje najbolje su pripremljene za nadolazeću krizu jer imaju niz različitih izvora prihoda za umirovljenike: stup generacijske solidarnosti po kojem doprinosi sadašnjih zaposlenih izravno financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika, zatim strukovne mirovinske fondove u kojima se štedi za mirovinu dok radite te daljnja ulaganja u mirovinske proizvode.
Ali mnoge zemlje, posebno u istočnoj i južnoj Europi, oslanjaju se uglavnom na državne mirovine i imaju manje mirovine u odnosu prema plaćama.
U mnogim slučajevima, građani nisu zaista svjesni svoje situacije jer im javne vlasti i poslodavci ne daju puni uvid u njihova mirovinska prava. Bruxelles može samo dati sugestije jer su mirovinski sustavi u nacionalnoj nadležnosti.
U idućih nekoliko mjeseci Europska komisija iznijet će preporuke za štednju i mirovine u cilju rješavanja demografskih i financijskih izazova.
Do kraja godine predložit će da vlade uspostave digitalne račune za štednju i ulaganja dostupne svakom građaninu, sustave za praćenje mirovina, nadzorne ploče za izvještaje o mirovinama i porezne poticaje kako bi štednja za mirovinu postala privlačnija.
Revidirat će također i europska pravila za mirovinske fondove koje osnivaju poslodavci i mirovinske investicijske proizvode.
