Gledajući strukturu stanovništva po spolu, udio žena iznosi 51,3 posto, a muškaraca 48,7 posto
Prema procjeni stanovništva, sredinom prošle godine Hrvatska je imala 3.866.233 stanovnika, što je u odnosu na procjenu iz 2023. rast za 0,2 posto, odnosno 6547 stanovnika, priopćio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).
Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija.
Najveći pad u Slavoniji
U ostalim je županijama smanjen ukupni broj stanovnika, a najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto).
Gledajući strukturu stanovništva po spolu, udio žena iznosi 51,3 posto, a muškaraca 48,7 posto.
U prošloj se godini nastavio trend starenja stanovništva, navodi DZS. Prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina, što Hrvate svrstava među najstarije nacije u Europi. Muškarac u prosjeku ima 42,8 a žena 46,2 godine.
Više od pola u pet županija
Malo manje od jedne petine stanovništva (19 posto) ima do 19 godina. Najveći udio mladih ima Međimurska županija (21,3 posto), a najmanji Primorsko-goranska (16,5 posto). Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu u 2024. iznosio je 39,8 posto.
Više od polovice hrvatskih građana (52,5 posto) živi u pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (20 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,1 posto). Najmanje stanovnika imale su Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija.
