Istraživanje je provela agencija Promocija plus od 1. do 4. rujna.
Ispitanicima smo postavili pitanje raste li u Hrvatskoj domoljublje ili, kako neki tvrde, jača proces ustašizacije države i društva.
Najveći dio anketiranih, njih oko 35 posto, smatra da je riječ prije svega o jačanju domoljubnog osjećaja i domovinskog zanosa. U toj skupini prevladavaju glasači desnih stranaka. Suprotno tome, 21 posto ispitanih uvjereno je da je Hrvatska posljednjih godina zakoračila u proces nove ustašizacije, pri čemu kao glavne aktere navode vlast i dio Katoličke crkve.
Zabrana ili ne?
Uz njih, oko 18 posto sudionika istraživanja vjeruje da aktualna zbivanja mogu dovesti do ponovne ustašizacije. Otprilike jednaki broj građana ne primjećuje nikakve promjene u odnosu na ranije razdoblje.
Jedno od pitanja koje najviše izaziva prijepore odnosi se na pozdrav „Za dom spremni“. Više od 31 posto ispitanika ga vidi kao stari hrvatski domoljubni pozdrav, dok ga gotovo četvrtina smatra isključivo ustaškim pokličem pod kojim su tijekom Drugog svjetskog rata počinjeni zločini. Dvadeset posto građana drži da se danas koristi kao sredstvo poticanja ustašizacije, a gotovo 14 posto ga smatra legitimnim i povijesno utemeljenim pozdravom.
Suvremena Hrvatska
Na pitanje treba li taj pozdrav zabraniti, 36 posto ispitanih kaže da bi ga odmah u potpunosti uklonili iz javnog prostora te kazneno gonili one koji ga koriste. Još 16 posto podržava zabranu uz određene iznimke, primjerice na grobovima poginulih pripadnika HOS-a ili u pjesmi „Čavoglave“. S druge strane, 22 posto građana protivi se zabrani jer smatraju da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, a dodatnih 17 posto tvrdi da je to časni pozdrav koji su koristile domoljubne snage.
Kada je riječ o alternativama, više od 72 posto ispitanih slaže se da bi pozdravi poput „Domovini vjerni“ ili „Pozdrav domovini“ bili primjereniji suvremenoj Hrvatskoj. Ti izrazi povezani su s hrvatskom vojskom i simboliziraju zajedništvo nastalo u Domovinskom ratu. Upravo taj rat gotovo polovina ispitanika vidi kao temelj hrvatske države, dok njih oko 40 posto u temelje države ubraja i antifašizam.
Temelj suvremene Hrvatske
80 godina od Drugog svjetskog rata ponovo je pitanje na kojoj je strani Hrvatska bila. Više od polovine ispitanika smatra da je Hrvatska zahvaljujući antifašistima bila na strani pobjednika, da su zbog poraza od pobjednika postali gubitnici smatra gotovo 17 posto, a da je zbog ustaškog pokreta i NDH bila na strani poraženih smatra gotovo 12 posto ispitanika.
Iako antifašizam i dalje dijeli društvo, gotovo 60 posto građana smatra da treba ostati zapisan u Ustavu, koji jasno naglašava da je moderna Hrvatska utemeljena i na odlukama antifašističkog pokreta te ZAVNOH-a.
Istraživanje je provela agencija Promocija plus od 1. do 4. rujna. Sudjelovalo je 1300 ispitanika, a standardna greška uzorka je +/- 2.77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
