Ipak, kuna je sada dio povijesti. Šanse da se vrati jednake su, slikovito rečeno, kao da Miro Bulj postane gradonačelnik Zagreba
Zamislite da se u Hrvatsku vrate mrki medvjed, velebitska degenija i tunj. Ili da ponovno vrijedi ona pjesnička slika: “da mi kompa bude Mažuranić, frend Stjepan Radić, prijatelj Marulić, ko buraz Ante Starčević”.
Kad se pita građane, mnogima je sama ideja privlačna. Nicolas nam kaže: “Ja bih volio da se vrati kuna, jer sam se navikao, cijeli život sam u kunama i fali mi to baš. I cijene su uvijek bile bolje i sve.” Slično razmišlja i Ana: “Sve je bilo lakše i jednostavnije za plaćati. Ovako s eurom su za sve digli cijene skoro troduplo.”
Sličan trend
Naša anketa provedena još prije ljeta pokazala je sličan trend – 44 posto ljudi željelo bi ponovno kunu, 36 posto ipak preferira euro, dok petina nije imala stav. Maja iz Cetingrada priznaje:
– Otkad nemamo kune nemam uopće znanja koliko trošim, iskreno. Mislim, to je bolje, ali opet bih kune natrag. Ivana, pak, naglašava ono što često čujemo: “To je hrvatska valuta i fali nam. Euro treba preračunavati, sve je skuplje i tako.”
No, stručnjaci gledaju drukčije. Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava:
– Euro je prihvaćen kao svjetska valuta i u tom kontekstu bi povratak natrag za hrvatsku ekonomiju imao snažne negativne posljedice.
Jedna od najraširenijih zabluda jest da bi se povratkom kune cijene automatski snizile. Prodajni savjetnik Emil Pavić objašnjava:
Strahoviti rast cijena
– To je i populistički govoriti da će se sad sa zamjenom eura u kune cijela stvar poništiti i sve će biti super kao što je bilo prije. Mislim, ni prije nije bilo idealno, ali ovaj strahoviti rast cijena se dogodio zbog x faktora.
Građani se pritom sjećaju i obećanja vlade. Kad je 2019. najavljivao ulazak u eurozonu, premijer Andrej Plenković govorio je: “To znači da bi vam se cijena jedne kave u prosjeku povećala za dvije lipe.” U stvarnosti, cijena kave narasla je najmanje dvostruko.
A gdje bismo bili da smo ostali na kuni? Novotny smatra:
– Da nismo uveli euro, mi bismo bili sličniji Srbiji, BiH ili Mađarskoj, koje špekuliraju, imaju visoku inflaciju. A nakon ulaska u euro Hrvatska je doživjela nagli rast ekonomske aktivnosti.
Ni umjetna inteligencija ne vidi povratak kune kao dobru opciju: slabija valuta značila bi skuplji uvoz, višu inflaciju i pad kupovne moći. Jedina pozitivna strana bila bi nešto jeftinija Hrvatska za strane turiste, no i to bi ubrzo poništile više cijene robe i sirovina.
Euro je ipak donio koristi – niže kamate, jači kreditni rejting i veću stabilnost. Kako naglašava Emil Pavić: “Nama su pale kamatne stope, nama je porastao kreditni rejting zbog toga. Mi smo država s A kreditnim rejtingom, to se nikad u povijesti nije dogodilo. To treba respektirati, to je velika stvar, jer to znači da je rizik vraćanja dugova Hrvatske vrlo nizak i da nama kreditori vjeruju.”
Nije opcija
Ekonomski gledano, povratak kune nije realna opcija. No, u očima numizmatičara ona ostaje neprocjenjivo vrijedna. Zlatko Viščević, stručnjak za numizmatiku, zaključuje: “Možemo reći s apsolutnom sigurnošću da je kuna superiorna u odnosu na euro. Što se tiče apoenske strukture, od čega su bile napravljene kovanice, samih motiva na kovanicama, pa hrvatskih i latinskih natpisa, mogu reći da je to jedno od najboljih numizmatičkih rješenja koja su se pojavila u Europi u 20. stoljeću.”
Ipak, kuna je sada dio povijesti. Šanse da se vrati jednake su, slikovito rečeno, kao da Miro Bulj postane gradonačelnik Zagreba.
