Najave daljnjeg gubitka radnih mjesta nisu samo sijanje straha od strane poslodavaca, nego realna opasnost
Ono o čemu je premijer htio, čini se, neformalno razgovarati s
oporbom je kako umanjiti efekte teške gospodarske jeseni. Nitko
više ne dvoji da je epidemija umalo nokautirala gospodarstvo i da
će se pravi razmjeri štete tek vidjeti, u smislu vala otkaza.
Poslodavci ljeto preživljavaju uz tri vladine mjere kojima se
subvencioniraju plaće, ali time se samo odgađa neizbježno, misle
gospodarstvenici.
Uz mjeru skraćenog radnog vremena za tvrtke s preko 10 zaposlenih
i 2000 kuna subenicije za mikropoduzetnike s padom poslovanja od
50 posto, od petka se za pomoć od 4000 kuna za srpanj i kolovoz
opet mogu prijaviti djelatnici u sektorima turizma i
ugostiteljstva, prijevoza i organizacije događaja.
“Dosada je tu podneseno sedamdesetak prijava, međutim očekujemo
više jer je otvorena prijava do 31. srpnja. Za mjeru skraćivanja
radnog vremena negdje oko 140 je poslodavaca podnijelo zahtjev,
to je oko 7700 radnika, a za mikropoduzetnike je podneseno 1700
zahtjeva, to je negdje na razini 3000 radnika”, izjavio je Ante
Lončar, ravnatelj HZZ-a.
No, prije ili kasnije novca za subvencije će nestati, svjesni su
toga i gospodarstvenici.
“To će kad-tad prestati. Kad se to dogodi ono što nas čeka su,
naravno, serija otkaza, mislim da ćemo gledati redove ispred
Zavoda za zapošljavanje i ja mislim da je to ono najgore što nas
čeka u jesen, dakle, val nezaposlenosti, a onda imamo i
likvidacije firmi”, rekla je Maruša Stamać iz udruge Glas
poduzetnika.
“Zadržavanje zaposlenosti, to će biti pitanje broj jedan u
trenutku kada sezona tek polako kreće, a imamo svaki dan
zaražene”, kazao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske
obrtničke komore.
Na HZZ-u je prije potpunog zatvaranja zbog pandemije bilo
prijavljeno više od 137 tisuća nezaposlenih. Jučer ih je na
zavodu bilo gotovo 150 tisuća. Dakle, u četiri mjeseca broj
nezaposlenih je 15 tisuća više. Prema djelatnostima najviše
nezaposlenih je došlo iz turizma i ugostiteljstva, prerađivačke
industrije, trgovine i obrazovanja. Najveći rast nezaposlenih
bilježi se u Varaždinu, Čakovcu i Zagrebu, a najmanji u
Dubrovniku, Gospiću i Šibeniku.
Najave daljnjeg gubitka radnih mjesta nisu samo sijanje straha od
strane poslodavaca, nego realna opasnost koja će pasti na teret
nove/stare vlade, tvrde to i sindikati.
“Bolest s jedne strane, izostanak s posla zbog bolesti, s druge
strane smanjena potrošnja i potražnja zbog straha, smanjenje
plaća i smanjenje broja zaposlenih”, poručio je Krešimir Sever,
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Zato će ministri financija, gospodarstva i rada imati pred sobom
veliki izazov. Financijska pomoć europske unije će biti od velike
važnosti, ali ona se ne smije potrošiti na jednokratne mjere,
nego na korjenite promjene u poduzetništvu, i to odmah kažu
poslodavci.
“Izdvojit ću lakše poslovanje, što je veoma bitno. Razgovaramo i
o poreznim reformama koje se moraju nastaviti, mora biti nastavak
digitalizacije i informatizacije cijelog sustava”, rekao je
Ranogajec.
“Treba uvesti prave strukturne reforme što se tiče poreza, što se
tiče PDV-a, smanjenje PDV-a barem za turizam i ugostiteljstvo”,
poručila je Stamać.
Bez toga se, tvrde i oni koji isplaćuju plaće, i oni koji brinu
za radnike, agonija samo produžava.