No, stručnjaci napominju kako se ipak mora pričekati konačna odluka – moguće je da će HERA zadržati javnog opskrbljivača, posebno zbog nesigurne geopolitičke situacije
Tijekom prošle zime oko 1500 kućanstava u Bjelovaru ostalo je bez računa za plin od novog javnog opskrbljivača. Problem se pojavio jer su grijanje dobivali preko zajedničkih kotlovnica, pa nije bilo jasne raspodjele troškova na pojedine stanove.
“Bilo je prilično kaotično. Zapravo grijanje nije došlo pod upitnik, ali kako će nam doći računi, kako ćemo sve to skupa platiti? Mi smo samo htjeli račune za grijanje”, ispričala je predstavnica suvlasnika, Rinalda Petani Pažin.
Poskupljenje?
Opskrbljivač EON inzistirao je na posredničkoj firmi. Što bi to značilo, objašnjava druga predstavnica suvlasnika, Ina Zeman: “Uslijed čega bi nama cijena grijanja poskupila 50 posto pa čak do 70 posto. Mi smo se pobunili protiv toga i tražili cijene koje su bile kod ranijeg opskrbljivača”.
Na naš upit o situaciji u Bjelovaru EON nije odgovorio. Rješenje za 1500 obitelji stiglo je tek u rujnu, kada je na tržište ušao novi opskrbljivač – Gradska plinara Zagreb Opskrba, koja je preuzela distribuciju bez problema s dijeljenjem računa. Cijene su ostale nepromijenjene.
U cijelu priču uključio se i gradonačelnik Bjelovara, Dario Hrebak: “Gradska plinara Zagreb po mojim saznanjima nudi tu uslugu i svim ostalim kućanstvima, u Bjelovaru je 16 tisuća kućanstava. Dakle tržište radi svoje i to je možda najpoštenije u ovoj priči”.
O stanju na tržištu upitali smo i HERA-u. U Hrvatskoj trenutačno posluje 39 registriranih opskrbljivača plinom. Svi oni imaju mogućnost nuditi usluge građanima, ali to ne rade. Od ukupno 27 distribucijskih područja, u njih 17 postoji isključivo javni opskrbljivač, dok na preostalih 10 djeluju i javni i tržišni opskrbljivači. Primjer su Zagreb, gdje opskrbu nude GPZO i Međimurje-plin.
Bolji opskrbljivač
“Jedna ovakva tržišna utakmica je dobrodošla, da građani mogu izabrati boljeg opskrbljivača. Mi smo na područje grada Zagreba došli ne da budemo jednu godinu, nego da budemo opskrbljivač koji želi dugoročno ostati na području Grada Zagreba”, naglasio je Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina.
Prije godinu dana u Zagrebu se vodila prava borba za kupce – nakon što je Međimurje-plin dobio natječaj za javnu uslugu, GPZO je odlučio agresivno ući u tržišnu utakmicu te privukao gotovo 80 tisuća novih korisnika. Obje tvrtke tada su kupcima ponudile niže cijene.
Konačna odluka
Jeronim Tomas, direktor GPZO-a, objašnjava što slijedi: “To je bolje i za kupce, to je bolje i za nas. Svi ćemo se boriti na tržištu, to je zdrava konkurencija”. Deregulacija je planirana za 2027. godinu, kada javna usluga prestaje, a svi prelaze na tržišne uvjete. Prema njegovim riječima, to bi trebalo donijeti još povoljnije cijene.
No, stručnjaci napominju kako se ipak mora pričekati konačna odluka – moguće je da će HERA zadržati javnog opskrbljivača, posebno zbog nesigurne geopolitičke situacije.
