Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom
Prekomjerna opskrba i pad potrošnje te globalna recesija koja
prijeti većini zemalja svijeta proizvest će tržišni šok
s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je
zajedničkog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
(OECD) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu
(FAO). Također, utvrđeno je i da će tijekom sljedećih 10
godina rast ponude nadmašiti rast potražnje, uzrokujući da realne
cijene većine robe ostanu na istoj ili čak ispod svoje
razine.
“Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje
neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom, s
potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji,
poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici,
kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama
prehrane”, ističe glavni tajnik OECD-a Angel Gurría.
Trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane
Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta
potražnje, iako se njezini trendovi razlikuju u pojedinim
zemljama. Procjenjuje se da će prosječna dostupnost hrane po
glavi stanovnika do 2029. doseći oko 3.000 kalorija i 85
grama proteina dnevno.
“Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom
upotrijebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih
proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, odnosno
zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u
zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okoliš i
sve više njih će umjesto životinjskih proteina izabrati
alternative”, tvrde iz OECD-a, piše Agroklub.
Petina poljoprivrednih proizvoda mogla bi završiti na otpadu?
U izvješću navode i kako će otvorena i transparentna međunarodna
tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u
zemljama koje jako puno uvoze. “Iskustvo je pokazalo da
trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna
nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i
veća integracija kako bi izgradili dinamičnu, produktivnu i
otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor”, napomenuo je
direktor FAO, QU Dongyu.
Očekuje se i kako će svjetska proizvodnja žitarica narasti za oko
85 posto u sljedećih deset godina, a kao glavni razlog navode
veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse
uzgoja.
Također, izvješće procjenjuje i da će se do 2024. godine
proizvodnja domaćih životinja povećati za 14
posto zbog poboljšanja u hranidbi i ekstenzivnom načinu
uzgoja. U dodatnom izvješću naglašavaju i trajnu potrebu za
ulaganjem u izgradnju infrastrukture.
Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija,
predviđa se da će emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi
rasti za 0,5 posto godišnje, što ukazuje na smanjenje intenziteta
ugljika u poljoprivredi. Stoka će činiti 80 posto ovog globalnog
povećanja.
“Pored COVID-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u
istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske
kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske
napetosti među glavnim silama. Prehrambeni će se sustav također
trebati prilagoditi preferencijama potrošača i
iskoristiti digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim
lancima”, zaključuje Gurría.