Hrvatska je, dakle, u vrhu - kod nas je hrana poskupjela za 47 posto, gora je samo Mađarska i tri baltičke zemlje, Latvija, Litva i Estonija
Dok kupujete u trgovini i stavljate proizvode u košaricu, imate li osjećaj da sve stalno košta više? I to ne od jučer, nego već godinama? Taj osjećaj nije varljiv.
Cijene osnovnih namirnica u Europi, promatrano od pretpandemijskog razdoblja, porasle su značajno, piše danas portal Net.hr.
Sve skuplje
Piletina je skuplja za 33 posto, mlijeko 40 posto, maslac 50 posto, kava 55 posto, a čokolada čak 60 posto. U Hrvatskoj su ta poskupljenja još izraženija. Primjerice, 2019. godine pet navedenih proizvoda koštalo je u prosjeku 12 i pol eura, nešto više od 90 kuna. Danas za njih izdvajamo 18 eura, što je rast od 44 posto – a upravo je to u Hrvatskoj posebno osjetljivo pitanje.
– Razina osobnih dohodaka, budžeti umirovljenika, medijalne plaće i ostalo govore da 50 ili 60 posto izdataka odlazi na hranu, a ako hrana toliko poskupljuje onda to dodatno smanjuje kupovnu moć, naglašava ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
Podaci za eurozonu pokazuju da su cijene hrane porasle u svim zemljama: u Finskoj 25 posto, Irskoj 26, Francuskoj 27, Italiji 28, Grčkoj 30 posto. Slijede Portugal, Austrija, Španjolska i Njemačka s 37 posto, potom Belgija, pa Nizozemska i Slovenija s 39 posto. Hrvatska je među zemljama s najvećim poskupljenjem – 47 posto. Gora situacija bilježi se samo u Mađarskoj te baltičkim državama Latviji, Litvi i Estoniji. Građanima to nije iznenađenje.
Sami si krivi?
– Kod nas se uvijek preuzimaju švicarski modeli, švedski, ovi oni modeli, umjesto da se prilagodi nama, našem standardu”, komentira Loida.
Sanjin smatra da je to “više-manje neizbježno. Do neke mjere smo si sami za to krivi, a sad, možemo li išta napraviti vezano uz to, ne znam”.
Ada pak dodaje: “Mi pristajemo na takve cijene, bunimo se interno, ali kad treba nešto pokrenuti malo smo spori”.
Istina je da su i plaće rasle, što je povećalo potrošnju, ali rast prihoda nije pratio skok cijena hrane. “Mi smo se sada približili po paritetu kupovne moći negdje na 78 posto prosjeka Europske unije. A cijene su nam, kad gledamo nominalno, na indeksu 104 u odnosu na prosjek Europske unije”, objašnjava Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju.
Jeftinije u Njemačkoj
Prema Eurostatovim podacima, hrana je jeftinija u Njemačkoj, Španjolskoj, Sloveniji i Italiji. Upravo zato Hrvati sve češće ponovno odlaze u Trst u kupovinu.
– Pa ostanete zapanjeni razinom cijena i kvalitetom proizvoda koja potpuno potvrđuje ovu priču. Tako da ne može biti isprika da se stvari događaju. Stvari se događaju, ali je pitanje koja je naša reakcija, izvršne vlasti, zaključuje Vedriš.
Više pročitajte ovdje…
