Jednog građanina kod javnog bilježnika čeka čak pet ovrha i odjednom će stići kad isteknu ove mjere. On o tome nema pojma
Prema procjenama javnih bilježnika, 1. studenoga, nakon što
isteknu posebne okolnosti koje se odnose na zastoj u provedbi
ovrha nad novčanim sredstvima fizičkih osoba, kao i na provedbu
svih ovršnih postupaka, u roku od tjedan dana iz
javnobilježničkih ureda izaći će između 380.000 i 400.000 novih
ovrha.
Podatak je to koji je za Novac.hr iznio zagrebački javni
bilježnik Mladen Ježek, čiji se ured specijalizirao za
ovrhe. Uz to što će se, povrh 6775 poslovnih subjekata i 9411
građana koji već jesu u postupku blokade, u Finu koncem godine
sliti novih 400.000 predmeta, Ježek kaže da mnogi građani kojima
su stigli zahtjevi za provođenje ovrhe o tome nemaju pojma.
”Sva trgovačka društva predaju ovrhe kako im ne bi nastupila
zastara. Mi samo možemo pripremati rješenja, ali ništa ne smijemo
raditi. Ne smijemo izdavati rješenja i pokretati postupke. A te
ovrhe jednom moraju izaći”, kaže Ježek uz napomenu da mu
nije jasno zašto je Vlada donijela odluku o produljenju roka
posebnih okolnosti do 18. listopada ove godine. Radi se o
produžetku intervencija u Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim
sredstvima te Zakonu o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim
postupcima za trajanja posebnih okolnosti.
”Od 15. ožujka ovrhe se ne šalju ovršenicima. Nitko od ovršenika
ne smije primiti ovrhu na svoju adresu. Sve se kumulira u
javnobilježničkim uredima. Ovrhovoditelji se ne mogu naplatiti u
svojem potraživanju. To je jedinstveno u EU. Mjera je bila u redu
za prva tri mjeseca, ali ne vidim razlog za
produžetak”, kaže Ježek.
Iz razgovora s javnim bilježnikom moglo bi se zaključiti da
prijeti eksplozija dugova, a najgore je što građani ne znaju što
ih čeka.
”U mom uredu imamo slučaj da je jednome građaninu stiglo čak pet
ovrha. Svih pet će mu odjednom stići kad istekne produljenje ove
mjere, a on o tome nema pojma. Budući da se sve gomila u
javnobilježničkim uredima iz kojih ništa ne može izaći, ljudi i
ne znaju da su u postupku. Morali bi sami zvati javnobilježničke
urede ili komunalna poduzeća i pitati jesu li što dužni, a
naravno da to nitko ne radi”, kaže Ježek.