S rastom cijena energenata raste i inflacija. Prema podacima Eurostata, Hrvatska trenutačno ima drugu najveću inflaciju u Europskoj uniji
Hrvatsku uskoro očekuje novi val poskupljenja energenata, a ovaj put najviše će ga osjetiti građani koji se griju putem toplana. Prema podacima Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), cijena grijanja u prosjeku će porasti za oko 9 posto. To znači da će prosječno kućanstvo koje živi u stanu od 60 četvornih metara mjesečno izdvajati oko 3,5 eura više, piše Net.hr.
S dolaskom hladnijih dana i padom temperatura gotovo do nule, građani s nestrpljenjem čekaju prve tople radijatore, ali i – veće račune.
Od grada do grada
– Ja sad trenutno koristim klima uređaj u prostorijama gdje boravim. Onaj dio stana koji ne grijem stvarno je ledeno. Ovaj mjesec već očekujem da će mi i račun za struju zbog toga biti veći, još kad dođe i račun za grijanje ne znam kako će to izgledati, rekao je Goran iz Zagreba.
Iako prosječno poskupljenje iznosi 9 posto, ono se razlikuje od grada do grada. U Zagrebu će grijanje za stan od 60 kvadrata poskupjeti 9,09 posto, što iznosi oko 3,78 eura više mjesečno. U Osijeku rast iznosi 8,56 posto (oko 3,56 eura), dok će u Sisku cijena porasti za 8,64 posto (3,57 eura).
Najveći rast bilježi Rijeka, gdje će grijanje biti skuplje 9,41 posto, odnosno 6,55 eura mjesečno. Ipak, ondje će građanima pomoći gradska subvencija od 10 eura mjesečno, pa će zapravo biti u plusu. Slična situacija je i u Karlovcu, gdje grijanje poskupljuje 8,66 posto (oko 6,11 eura), ali subvencija od 12 eura pokriva taj iznos. U Vukovaru, pak, cijene ostaju nepromijenjene.
Toplinska mreža
Na toplinsku mrežu u Hrvatskoj trenutačno je priključeno 134.878 korisnika. Najviše ih je u Zagrebu – oko 99 tisuća, zatim u Osijeku (10.647), Rijeci (oko 10 tisuća), Karlovcu (7.700), Sisku (3.933) i Vukovaru (3.598). U većini tih gradova, osim Rijeke i Vukovara, građane ove zime očekuju viši računi.
– Dolazimo sad u te operativne troškove – prijenos, distribuciju i opskrbu. Sve to spada u saldo tih troškova, tako da ovo poskupljenje od 9 posto mogu reći da je neminovno, ali objektivno sam očekivao možda i veće poskupljenje, objašnjava stručnjak za energetiku Ivica Jakić.
Kada se pribroje i skuplji plin te električna energija, ukupni mjesečni troškovi prosječnog kućanstva dodatno rastu. Na plin odlazi oko 4 eura više, na struju oko 3 eura, a s novim poskupljenjem grijanja trošak raste ukupno za oko 10 eura mjesečno. Na godišnjoj razini to znači dodatnih 60 eura za grijanje stana od 60 kvadrata.
Rast cijena?
– Navikavamo se. Kad se žabu baci u vrelu vodu, ona iskoči, a kad ju polako zagrijavate onda se navikne i polako ju skuhate. Eto, tako i mi, stalno nešto poskupljuje, mi se dva dana ljutimo, onda se naviknemo, pa dođe novo poskupljenje i ponovno se šokiramo, slikovito je opisala Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Unatoč zabrinutosti da bi ovo mogao biti tek početak, stručnjaci ne predviđaju značajniji rast cijena u narednim mjesecima.
– Ja ne očekujem velika povećanja cijene, bit će još par posto do nekih 8 posto, ali gledano do idućeg proljeća – ljeta, očekujemo da će cijena ostati stabilna, kaže Jakić.
Skuplji energenti
No, građani strahuju da bi skuplji energenti mogli izazvati lančani rast cijena ostalih proizvoda i usluga.
– Uvijek poskupljenje struje i energenata nosi sa sobom poskupljenje niza drugih namirnica, tako da raspolažeš određenom sumom novca – ali ćeš moći kupiti puno manje, kaže Goran Ćustović.
S rastom cijena energenata raste i inflacija. Prema podacima Eurostata, Hrvatska trenutačno ima drugu najveću inflaciju u Europskoj uniji.
