Kako cijene nastavljaju rasti, pitanje dostupnosti stanovanja postaje sve ozbiljnije.
Uz zlato, nekretnine se, a posebno stanovi, i dalje se smatraju jednim od najsigurnijih i najprofitabilnijih oblika ulaganja. To potvrđuju i najnoviji podaci Eurostata, prema kojima cijene kvadrata kontinuirano rastu. Hrvatska u tom trendu nipošto nije iznimka – dapače, među 20 europskih zemalja nalazi se pri samom vrhu po rastu cijena stanova, piše portal Net.hr.
Eurostat navodi i usporedbu za dulje razdoblje: u posljednjih 15 godina, vrijednost stanova u Hrvatskoj porasla je u prosjeku za oko 60 posto u odnosu na 2010. godinu.
Skuplje za više od 13 posto
Po državama, najveći godišnji rast cijena bilježi Portugal – više od 17 posto. Slijedi Bugarska, koja se 1. siječnja priključuje eurozoni, s prosječnim rastom od 15,5 posto. Vrlo blizu je Mađarska s oko 15 posto, a odmah nakon nje dolazi Hrvatska, gdje su cijene stanova porasle za više od 13 posto u odnosu na prošlu godinu.
Iza nas je Španjolska, u kojoj su građani mjesecima prosvjedovali zbog naglog rasta cijena kvadrata. U toj zemlji cijene su u godinu dana skočile za gotovo 13 posto.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se Cipar, gdje je godišnji rast svega 1 posto, zatim Švedska i Francuska, u kojima su poskupljenja gotovo neprimjetna. Jedina zemlja u kojoj cijene kvadrata bilježe pad je Finska – za 1,3 posto.
Kvadrat 3.700 eura
Posjetili smo jedan stan u Zagrebu koji još čeka svog novog vlasnika, a čija vrijednost svakim danom raste.
– Cijena mu je prije godinu i pol dana bila 300 eura manja po kvadratu. Prije tri godine bila je niža za dodatnih 300 eura po kvadratu. Dakle, ranije je ovaj stan bio 2.700 eura po kvadratu, a sada je 3.700, objašnjava Jelena Ivančić, voditeljica prodaje u agenciji za nekretnine.
Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da cijene svih nekretnina u Hrvatskoj već nekoliko godina neprekidno rastu. U 2023. godini zabilježen je rast od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su ove godine cijene više za čak 13 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Skuplji i stariji stanovi
Iako novogradnja bilježi nešto snažniji rast, ni stariji stanovi ne zaostaju puno.
Prema DZS-u, cijene stanova 2024. godine porasle su 10,1 posto, a ove 13,1 posto. Novogradnja je unutar godine dana poskupjela 14,3 posto, dok su stanovi u starogradnji skuplji 12,7 posto. Naša sugovornica objašnjava uzroke tog rasta:
– To je posljedica centralizacije koja je dovela do toga da je sada sve u Zagrebu, zatim porasta cijena svih građevinskih materijala te povećane potražnje kupaca koji aktivno traže nekretnine jer im država vraća pola PDV-a. Kad sve to sagledamo, dolazimo do situacije na tržištu da rast cijena ide i dalje, rekla je Ivančić za RTL Danas.
Rast cijena, međutim, nije jednako izražen u svim dijelovima zemlje. U Zagrebu je godišnji porast 13 posto, na Jadranu 16 posto, dok su najveća poskupljenja zabilježena u kontinentalnim područjima, u okolici glavnog grada.
Priuštivo stanovanje?
– Prenosi se, na neki način, potražnja iz Zagreba. S provedbom novog GUP-a još će se više prenositi na zagrebačku aglomeraciju i tu će jačati potražnja. I sada, da bismo tu potražnju i oblike investiranja učinili priuštivima, trebali bismo dodatno ulagati u mobilnost – dakle, mobilnost u funkciji priuštivog stanovanja.
Država poduzima određene korake u tom smjeru – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je više od dvije tisuće zahtjeva za povrat poreza prilikom kupnje prve nekretnine. Gotovo polovica tih zahtjeva već je odobrena, dio je vraćen na dopunu, a oko 40 posto još čeka obradu. Prosječan iznos odobrenog povrata iznosi oko 8 tisuća eura po obitelji.
Naša sugovornica dodaje: „Ne vidim u budućnosti da će cijene sada padati. Možda situacija na Jadranu nije tako optimistična kao kod nas, ali u Zagrebu to još uvijek ne bilježimo.“
Veće i cijene najma
A s obzirom na novi GUP – možda se taj trend neće tako skoro promijeniti.
– Neminovno će to dovesti do povećanja cijena u novogradnji, pa onda i do povećanih cijena najma – ali i povećanih cijena na sekundarnom tržištu, zaključio je stručnjak za stambenu politiku Gojko Bežovan.
