Cijena na globalnom tržištu već je duže vrijeme na rekordnim razinama, uz vrlo loše prognoze
Kava je skupa, a sve upućuje na to da će postati još skuplja. Na svjetskim burzama cijene su već dulje vrijeme na rekordnim razinama, a prognoze ne nude mnogo optimizma.
Globalno tržište kave trenutno prolazi kroz izrazito nestabilno razdoblje uzrokovano kombinacijom klimatskih, ekonomskih i logističkih čimbenika. Analitičari predviđaju najveće poremećaje u opskrbi u posljednjih deset godina, piše portal Net.hr.
Globalno tržište
International Coffee Organization (ICO) međunarodna je organizacija osnovana 1963. godine u Londonu pod okriljem Ujedinjenih naroda, s ciljem praćenja i reguliranja svjetskog tržišta kave. Ona upravlja Međunarodnim sporazumom o kavi – ključnim instrumentom razvojne suradnje – te redovito objavljuje podatke, analize i prognoze vezane uz ovaj sektor.
U posljednjem izvješću ICO-a navodi se:
„Globalno tržište kave suočava se s ozbiljnim poremećajima zbog klimatskih promjena i geopolitičkih tenzija. Suše u Brazilu i Vijetnamu smanjile su prinose arabike i robuste, dvije najzastupljenije vrste kave, dok američke carine od 50 posto na brazilski izvoz dodatno podižu cijene.”
Za tri godine?
Prema njihovim procjenama, stabilizacija cijene kave mogla bi se očekivati tek za tri godine, kada nove plantaže počnu davati urod – pod uvjetom da globalni uvjeti ostanu nepromijenjeni.
Kava se uzgaja unutar takozvanog „pojasa kave” (coffee belt), područja koje se prostire otprilike između 23° sjeverno i 25° južno od ekvatora. Taj pojas karakteriziraju klimatski uvjeti idealni za rast biljaka Coffea arabica i Coffea canephora (robusta): prosječna temperatura između 18 i 24 °C, godišnja količina oborina od 1500 do 2500 mm te nadmorska visina između 600 i 2000 metara.
Najveći proizvođač kave na svijetu je Brazil, koji pokriva oko 36 posto globalne proizvodnje i najveći je izvor arabike, uz rastuću proizvodnju robuste. Drugi po veličini proizvođač je Vijetnam s oko 17 posto udjela, dok Etiopija, Indonezija i Kolumbija sudjeluju s približno 6,5 %, 6 % i 5 %. Zajedno, ove zemlje proizvode oko 70 posto svjetske kave. Brazil i Vijetnam prednjače količinom, dok Etiopija i Kolumbija zauzimaju važno mjesto u segmentu vrhunske (premium) kave. Ostale značajne zemlje proizvođači su Honduras, Uganda i Indija, ali s manjim udjelima.
Klimatske promjene
Glavni uzrok nedavnog rasta cijena kave su klimatske promjene. Brazil i Vijetnam posljednjih su godina pogođeni sušama i ekstremnim temperaturama koje su smanjile prinose i povećale troškove proizvodnje. Istodobno, Indonezija i Uganda bore se s poplavama koje uništavaju nasade i otežavaju berbu.
Klimatske promjene dugoročno smanjuju površine pogodne za uzgoj kave, a dodatni problem predstavljaju bolesti. Lisna hrđa – gljivična bolest koja posebno pogađa arabicu u Latinskoj Americi – može smanjiti prinose i do 20 % u zaraženim područjima, a širenju pogoduje povećana vlažnost.
Nema radnika
Još jedan izazov je nedostatak radne snage. Berba kave, osobito arabike, zahtijeva ručni rad i velik broj sezonskih radnika. U zemljama poput Brazila i Kolumbije sve je teže pronaći radnike zbog migracija i urbanizacije, što povećava troškove proizvodnje.
Rastu i ulazni troškovi: cijene gnojiva, pesticida i goriva porasle su zbog globalne inflacije i poremećaja u opskrbnim lancima. Osim toga, problem predstavlja i ekonomska neodrživost – iako cijene kave rastu, prihodi uzgajivača ostaju niski, zbog čega mnogi napuštaju uzgoj ili prelaze na profitabilnije kulture poput soje ili avokada.
Više pročitajte ovdje…
