Nisu samo prihodi bitni

Novi imovinski cenzus: Primate li dječji doplatak? Mogli biste uskoro ostati bez njega, a evo i zašto

Shutterstock

Sada je situacija takva da se kod isplate određenih prava, poput dječjeg doplatka u obzir uzima samo dohodovni cenzus

Saborska rasprava o Zakonu o obnovi Zagreba i okolice nakon
potresa, koja je u utorak počela s vrlo konstruktivnim
prijedlozima oporbe i spremnosti premijera Andreja
Plenkovića da ih uvaži, ponovno je potaknula temu o uvođenju
imovinskog cenzusa, što su dosad najavljivale brojne vlade, a
nijedna to na kraju nije provela.

Čini se da među političkim strankama sada gotovo da postoji
konsenzus da država treba više pomoći siromašnijim građanima
kojima su domovi nastradali u potresu, a da, s druge strane,
porezni obveznici ne plaćaju u jednakom iznosu obnovu bogatijima
koji u svojem vlasništvu imaju i po nekoliko nekretnina, koje
onda koriste i za stjecanje prihoda, što u ovoj verziji Zakona
nije regulirano.

O imovinskom cenzusu govorilo se kad je država intervenirala zbog
kredita u švicarcima, na kraju je Zakon jednako tretirao i one s
jedinom nekretninom i one koji su dizali kredite za brodove.
Država je i otpisivala dugove svim blokiranim građanima bez
obzira na to koliko je tko od njih bogat, Zagreb je otpisivao
iznose za režije i bogatašima, besplatne udžbenike i đački
prijevoz u nekim sredinama mogu dobiti svi učenici bez obzira na
materijalni status njihovih roditelja, a ni nedavno uvedena
nacionalna mirovina ne uzima u obzir imovinu, nego samo dohodak.
To bi se, najavljuje sugovornik iz Vlade za
Jutarnji list
, trebalo ipak mijenjati, i to najkasnije do
sredine mandata.

To je, uostalom, i dio HDZ-ova izbornog programa u dijelu koji
kaže da će sustav socijalnih naknada i prava biti pravedniji,
kako bi se uklonile razlike i nelogičnosti, dok se i u programu
Vlade navodi da će vrtići biti besplatni za sve obitelji kojima
”imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna”.

O tome se već razmišljalo kada se uvodila nacionalna mirovina,
ali sustav nije bio spreman za to, iako problem nije nerješiv ako
postoji politička volja i ako se u rješavanje uključe sva
ministarstva. Za to je potrebno stvoriti bazu podataka i urediti
zemljišne knjige kako bi se doista znalo tko što posjeduje.

”Objektivno je da se to napravi u srednjem roku, najkasnije do
sredine mandata, jer uređenje cijelog sustava socijalnih naknada
podrazumijeva i uvođenje imovinskog cenzusa. To se onda može
koristiti za sve naknade i prava, a treba napraviti i registar
svih davanja, od lokalnih do nacionalnih, i povezati sve podatke.
To je onda podloga i za primjenu imovinskog cenzusa u svim
državnim potporama”, kaže sugovornik Jutarnjeg lista.

Sada je situacija takva da se kod isplate određenih prava, poput
dječjeg doplatka ili zajamčene minimalne naknade u obzir uzima
samo dohodovni cenzus. Svjetska banka je još 2014., u okviru
tehničke pomoći Hrvatskoj, izradila procjenu učinka uvođenja
imovinskog cenzusa na doplatak za djecu, pri čemu se imovina
mjerila u obliku druge nekretnine, novčane ušteđevine i
vlasništva dvaju ili više automobila. Rezultati su pokazali da bi
se primjenom imovinskog cenzusa za samo ova tri parametra
godišnje moglo uštedjeti i pravednije raspodijeliti oko 200
milijuna kuna.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest