DHMZ je izdao niz upozorenja kojih se trebamo pridržavati kako bismo sačuvali svoje, ali i zdravlje drugih
Kako se već danima najavljuje – u cijeloj Hrvatskoj krenuo
je toplinski val. Temperature će u nekim dijelovima zemlje
prelaziti i preko 35 stupnjeva Celzijusa.
DHMZ je izdao upozorenje na toplinske valove. Opasnost će biti
najveća u Kninu, Rijeci i Splitu i to u subotu. Na istim
područjima plus Dubrovnik od danas do petka opasnost će pak biti
velika.
“Inače kod toplinskih valova probleme ne stvara samo vrlo visoka
dnevna temperatura i ljetna žega, nego što takvi vrlo vrući
dani uzastopno dolaze nakon toplih, na moru ponegdje i vrlo
toplih noći u kojima se teško uopće odmoriti i dobro naspavati.
Olakšanje očekujemo početkom idućeg tjedna, oko
utorka,” kaže naš dežurni meteorolog Dorian Ribarić.
Upravo je zbog visokih vrućina i jakih UV zraka DHMZ izdao niz
preporuka kako se rashladiti i kako sačuvati svoje, ali i
zdravlje drugih.
Rashladite svoj dom:
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu
temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata.
Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i
ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba
starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene
probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom.
Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih
sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju
zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su
okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više
moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju
jutarnje ili popodnevno sunce.
Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning)
zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego
što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje,
ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane
uz velike vrućine.
Klonite se vrućine:
Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno
noću.
Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata
dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je
hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi
činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4
i 7 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV
zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i
maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim
faktorom.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV
zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV
indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17
sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani
bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je
zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom,
kupke za noge, itd.
Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih
materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i
sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez
jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše
kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne
naglo.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu
bjelančevinama.
Pomognite drugima:
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena
provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom
vrućih dana
Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S
obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član
obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da
dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami
treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi
kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i
ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti
u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora
znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme:
Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku
(pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili
uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše: tražite pomoć ako
imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito
žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji
prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili voćni sok da
nadoknadite tekućinu. Smirite se i legnite u rashlađenu
prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama
ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu,
pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi
ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako
opisane tegobe duže traju. Cijelo vrijeme trajanja velike
vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih
ustanova!