Krijumčarenje migranata unosan je oblik kriminala koji krijumčarima donosi zaradu od čak 6 milijardi eura godišnje
Do 2030. godine Hrvatska je definirala pet strateških ciljeva u području suzbijanja nezakonitih migracija. Uz sprječavanje nezakonitih kretanja, prioriteti uključuju uspostavu učinkovitog sustava azila, poticanje zakonitih migracijskih tokova, integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita te jačanje suradnje sa zemljama izvan Europske unije, prenosi portal Net.hr.
Zbog svog zemljopisnog položaja, Hrvatska je jedno od prvih mjesta ulaska migranata i izbjeglica u Europsku uniju, što je čini i dijelom krijumčarskih ruta. Karlovačka županija je kao pogranično područje s najmanjim koridorom između granica Bosne i Hercegovine i Slovenije najviše na udaru i nalazi se na najpopularnijoj migrantskoj ruti u Hrvatskoj.
Krijumčarenje migranata
Stoga ne čudi što gotovo svakodnevno izvještavamo o hvatanjima krijumčara migranata na području Karlovačke županije i njihovim putnicima koji u pravilu zatraže azil u RH.
Krijumčarenje migranata unosan je oblik kriminala koji krijumčarima donosi zaradu od čak 6 milijardi eura godišnje, ali i rezultira brojnim ljudskim žrtvama te predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov za države na migrantskim pravcima.
Ovi su podaci dio Plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske do 2030. godine, koji je Vlada usvojila s ciljem jačanja institucionalne otpornosti, humanosti i učinkovitosti u upravljanju migracijama i međunarodnom zaštitom. Plan predviđa pet strateških ciljeva te niz konkretnih mjera i aktivnosti za njihovu provedbu. Njime Hrvatska potvrđuje svoju predanost uspostavi sustava koji štiti nacionalne interese i sigurnost, ali i temeljna ljudska prava.
Upravljanje migracijama
Jedan od temeljnih ciljeva Plana odnosi se na održivo upravljanje migracijama i sprječavanje nezakonitih kretanja, koja se definiraju kao složen društveni problem s izraženom sigurnosnom komponentom. Od država članica koje čuvaju vanjske granice EU-a i nalaze se na migrantskim rutama očekuje se pojačan angažman u nadzoru granica radi sprječavanja nezakonitih prelazaka, što je sigurnosni izazov ne samo za pojedine članice, nego i za Europsku uniju u cjelini.
Prema procjenama, organizirane kriminalne mreže koje se bave krijumčarenjem migranata ostvaruju nezakonitu dobit između 4,7 i 6 milijardi eura godišnje, dok je od 2016. godine do danas krijumčarenje uzrokovalo smrt više od 28.000 migranata. Podaci Frontexa pokazuju da je tijekom 2024. godine u Europsku uniju ušlo 239.000 nezakonitih migranata, što je 38 posto manje nego u 2023. godini. Na zapadnobalkanskoj ruti zabilježeno je 21.520 prelazaka, odnosno 78 posto manje nego prethodne godine.
Suzbijanje krijumčarenja
Plan također naglašava kako je temelj uspješnog suzbijanja krijumčarenja ljudi stalno praćenje i analiza suvremenih trendova. U tom procesu ključnu ulogu imaju digitalni alati i napredna tehnološka rješenja, osobito kada je riječ o otkrivanju i sprječavanju internetskog oglašavanja krijumčarskih usluga, objavljivanja informacija o rutama i cijenama te prodaje krivotvorenih dokumenata putem interneta uz korištenje kriptovaluta i drugih alternativnih načina plaćanja.
Više pročitajte ovdje…
