U travnju je dug opće države porastao za više od 6 milijardi kuna, s 298,8 na 304,9 milijardi kuna
Hrvatska narodna banka objavila je najnovije podatke o hrvatskom
dugu opće države koji je prvi puta u povijesti, krajem travnja,
iznosio više od 300 milijardi kuna, točnije 304,9 milijardi
kuna.
Hrvatski dug porastao je u jeku zatvaranja gospodarstva zbog
pandemije koronavirusa kada se država “krpala” zbog pada
gospodarskih aktivnosti i mjera koje su uvedene kako bi se
spasila radna mjesta i ukupno gospodarstvo. U travnju je dug opće
države porastao za više od 6 milijardi kuna, s 298,8 na 304,9
milijardi kuna.
Posljednji puta ispod 290 milijardi kuna u svibnju 2019.
godine
Hrvatski dug opće države je posljednji puta bio ispod 290
milijardi kuna u svibnju prošle godine. Potom je u drugom dijelu
2019. “poletio” na 297 milijardi da bi ponovno pao početkom 2020.
na 291 milijardu u siječnju i veljači. Potom dolazi koronakriza i
on krajem ožujka iznosi 298,8 milijardi, a u travnju je prešao i
magičnu granicu od 300 milijardi kuna.
Na početku prvog Plenkovićevog mandata dug je bio 283,4
milijardi kuna
Na početku prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića, u studenom
2016. godine, dug je iznosio 283,4 milijarde kuna, što je više od
20 milijardi manje nego je iznosio u travnju ove godine. No, to
nije bio problem dok je hrvatski BDP rastao brže nego dug, pa je
udio duga u BDP-u, cijelo vrijeme padao. Upravo je to bio jaki
argument premijera Andreja Plenkovića za kandidaturu za uvođenje
eura u Hrvatskoj.
U koronakrizi su se trendovi promijenili, BDP će sigurno padati,
dug je počeo rasti pa će sigurno udio duga u BDP-u porasti dok se
situacija ne smiri. No, vjerojatno će se oglasiti zvono na uzbunu
sada kada je hrvatski dug po prvi puta preskočio magičnu svotu od
300 milijardi kuna.