Dio proizvođača kobasica i kulena prelaze granice dozvoljenih bakterija u proizvodima
Hrvati rado uživaju u suhomesnatim delicijama, no Državni inspektorat ih sve češće povlači s polica zbog prisutnosti opasnih bakterija. Radi se o proizvodima poput češnjovki, kobasica, kulena i hrenovki. Što se zapravo događa na tržištu mesnih proizvoda?
Bilo da se kobasice peku na roštilju ili miris dolazi iz kuhinje, suhomesnate delicije poput češnjovki, kulenove seke i hrenovki nezaobilazne su na hrvatskim stolovima, piše portal Net.hr.
Jede se svakodnevno
– Češnjovke, krvavice, meso iz banjice – to najviše, super je”, kaže Ankica iz Zagreba. Ivan pak priznaje kako u posljednje vrijeme gotovo uopće ne jede suhomesnate proizvode, iako ih je nekad redovito konzumirao.
Unatoč tome, većina se Hrvata teško odriče ovih mesnih poslastica. Prema istraživanju portala Ja trgovac i agencije Hendal, svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno, gotovo svaki peti redovito uživa u kobasicama, dok kulen jede svaki dvadeseti. Da potražnja raste, potvrđuju i mesari.
– Kad zahladi, kobasice se više kupuju – i one za rezanje i one za kuhanje, a kupci su svih generacija, od mladih do starijih, objašnjava Petar Vlahović, vlasnik mesnice.
Sigurnost hrane
No, sustav za nadzor sigurnosti hrane sve češće bilježi uzbune. Dio proizvođača kobasica i kulena prelazi dopuštene razine bakterija u svojim proizvodima. U posljednje tri godine Državni inspektorat zabilježio je 36 slučajeva kontaminacije, najčešće bakterijama listerijom ili salmonelom, koje mogu biti opasne po zdravlje.
– Kad govorimo o Listeriji monocytogenes, riječ je o ozbiljnom patogenu čija smrtnost doseže oko 20 posto. Dakle, otprilike jedna od pet osoba oboljelih od listerioze može imati težak, pa i smrtonosan ishod, objašnjava Zdenko Mlinar, voditelj Odjela za sanitarnu mikrobiologiju NZJZ-a dr. Andrija Štampar.
Iz Zavoda Andrija Štampar ističu da se s tržišta povlače i industrijski i domaći proizvodi – svi su podložni zarazi ako se ne poštuju pravila higijene i sigurnog rukovanja hranom.
Vlastita proizvodnja
Imamo vlastitu proizvodnju i klaonicu, veterinar je stalno prisutan u procesu klanja, a proizvodi se redovito uzorkuju prema HASAP protokolu, kako bi se osiguralo da su zdravstveno ispravni, dodaje mesar Vlahović.
Izvori zaraze mogu biti ljudi koji rukuju mesom, kontaminirano meso ili sam proizvodni pogon.
– Naravno da me zabrinjava, ali kad uzmem privatno znam kod koga, pouzdanih proizvođača, kaže Nina iz Zagreba. dok su neki, poput Mirsada sad prešli – na piletinu.
Proizvođačima koji na tržište stavljaju hranu štetnu za zdravlje prijete visoke kazne.
Pooštreni uvjeti
– Za pravne osobe te kazne se kreću od 6.600 eura do 13.280 eura dok je za obrtnike kazna nešto niža. Ona se kreće od 2.650 eura do 3.980 eura, rekla je Kristina Vuljanić, voditeljica Službe u sektoru sanitarne inspekcije Državnog inspektorata.
Loše vijesti dolaze za proizvođače i trgovačke lance. Europska agencija za sigurnost hrane pooštrava uvjete sigurnosti hrane. Od prvog srpnja iduće godine suhomesnati proizvodi neće smjeti imati niti – gram bakterija.
