Situaciju pomno prate i poslodavci, koji nerijetko nemaju alternativu kada je riječ o privlačenju i zadržavanju radnika
U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj je izdano gotovo 28 tisuća radnih dozvola manje za strane radnike nego u istom razdoblju prošle godine. Dok građevinski sektor više ne pokazuje potrebu za tolikim brojem stranih radnika, u nekim drugim područjima – poput zdravstva i socijalne skrbi – nedostatak radne snage i dalje je vrlo izražen, piše portal Net.hr.
Uvjeti za zapošljavanje
Zbog takvih okolnosti mijenjaju se i uvjeti za zapošljavanje radnika iz inozemstva. Prošle godine gotovo da nije bilo gradilišta bez stranih radnika, no danas je situacija posve drukčija. To potvrđuje i vlasnik jedne građevinske tvrtke: nakon osam godina suradnje sa stranim radnicima, kod njega ih je ostalo zaposleno tek deset.
– Ti strani radnici koji dolaze, obično nisu dovoljno kvalificirani. Ima onih koji su kvalificirani jer su radili na Bliskom Istoku, dobili dovoljna znanja, barem u ovom građevinskom sektoru. No, načelno ne i mi moramo trošiti velika sredstva da ih educiramo i dovedemo do razine koja nam je potrebna”, ističe Saša Perko, vlasnik građevinskog poduzeća.
U odnosu na prošlu godinu, izdano je čak 18,5 tisuća dozvola manje za strane radnike u građevini, a uključujući i odbijene zahtjeve, broj dozvola smanjio se za oko 40 tisuća. Pad se bilježi i u turističkom sektoru.
Potreba za radnicima
Jedan od najvećih izazova pri zapošljavanju stranaca je nepoznavanje hrvatskog jezika. Prema novom Zakonu o strancima, polaganje ispita iz hrvatskog jezika bit će obvezan uvjet za produljenje boravišne i radne dozvole.
– Uvodi se obveza poznavanja stranog jezika i polaganja stranog jezika razine A1 nakon godine dana boravka i to je uvjet za bilo kakav kasniji angažman stranih radnika, odnosno produženje dozvole”, pojašnjava potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
Za razliku od građevine, u zdravstvu je potreba za radnicima u stalnom porastu. Posebno nedostaje medicinskih sestara, ponajviše u bolnicama – procjene govore da ih manjka oko pet tisuća.
Nedostatne plaće
– Naravno da se posegnulo, sad i s ovim zakonom, o zapošljavanju sestara iz Rumunjske. Isto tako, imamo i pravilnik koji je na Komori o zapošljavanju sestara iz trećih zemalja”, navodi Sandra Alić, glavna tajnica Sindikata Zajedno.
Glavni razlozi odlaska medicinskog osoblja iz Hrvatske i dalje su nedostatne plaće i loši uvjeti rada, navodi Net.hr.
– Bez znanja hrvatskog jezika mislim da ne bismo uopće mogli pričati o nekakvom zapošljavanju u Hrvatskoj, ne samo u medicini nego općenito. Mislim da je poznavanje hrvatskog jezika osnova da bi netko mogao raditi u Hrvatskoj, dodaje Alić.
Novi zakon podržavaju i nadležni ministri, koji smatraju da će doprinijeti boljoj regulaciji tržišta rada i sustava zapošljavanja stranaca.
Prate situaciju
– Taj zakon nije strog. Zavisi tko kako gleda. Mi ga gledamo kao uvođenje reda i po pitanju različitih agencija i onih koji na različite načine promatraju i trude se dovesti radnu snagu, kaže Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.
– Mislim da Zakon nije strog i da je uveo reda na hrvatsko tržište rada. Mi sada jasno znamo koliko imamo izdanih dozvola povezujući sve te podatke s HZMO koji ima bazu osiguranih osoba, mi znamo koliko radnika iz trećih zemalja radi u Hrvatskoj. I sve to pratimo, ističe Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Situaciju pomno prate i poslodavci, koji nerijetko nemaju alternativu kada je riječ o privlačenju i zadržavanju radnika.
