Psiholog Ivan Modrušan komentira zašto usprkos preporukama jedan broj ljudi odbija maske.
kako se pandemija koronavirusa ne smiruje, a isto tako kako se
približava jesen stručnjaci sve više upozoravaju o važnosti
nošenje zaštitnih maski u suzbijanju te opake bolesti. U
Hrvatskoj su maske obavezne u javnom prijevozu i dijelu
zatvorenih prostora, poput trgovina. Obavezne su i u Saboru.
Ali kao što smo tamo u saborskim klupama vidjeli neke koji su je
odbili nositi, sličan slučaj je i u drugim javnim prostorima.
Uvijek postoji netko tko odbija masku.
Kontaktirali smo psihologa Ivana Modrušana kako bi nam
prokomentirao zašto usprkos preporukama i obvezi postoji uski
krug ljudi koji i dalje odbija masku, govorimo li o određenom
profilu ljudi i jesu li žene ili muškarci po tom pitanju
disciplinarniji.
‘Foliranje’
Brojna istraživanja pokazuju da bi nošenje maski moglo donekle
obuzdati drugi val širenja koronavirusa i preporuke su stručnjaka
su ih ljudi nose. No, postoji određeni krug ljudi koji ih odbija
nositi, zašto?
“Moja prva asocijacija jest da u stabilnim sredinama gdje je
manja fluktuacija ljudi lakše je postići društveni dogovor oko
nošenja maski i ljudi se puno više pridržavaju dogovora i nose
ih.
Krajem lipnja bio sam u Puli i skoro nitko tada nije nosio masku,
no kada je krenula nova kampanja o važnosti njihova nošenja,
primijetio sam da se sada većina ljudi toga i pridržava.”
“Ono što sam primijetio da se većina ljudi “folira”, Naime, nose
masku na bradi te im ona ne prekriva ni nos niti usta. Naravno
treba shvatiti da ljudima koji rade osam sati nije lako cijelo to
vrijeme nositi masku, moraju komunicirati s drugima, vruće je i
mnogima bi i nakon nekog vremena ponestalo zraka i postalo im
vjerujem mučno.
Tako da je to kod mnogih samo foliranje, a ne zaštita, ali opet
vjerujem da ima neki psihiološki efekt.”
“No, mislim da su i stručnjaci svjesni da nošenje maski, ovih
jednokratnih, cijeli radni dan predstavlja ozbiljni problem.
Naravno postoji uski krug koji ih odbija nositi i rekao bih da je
to stvar karaktera.”
Imaju li ti ljudi problema s autoritetima, jesu li pomalo
narcisoidni, je li riječ o buntovnim osobama sklonijim sukobima?
“Složio bih se s vama, vjerujem da je riječ o ljudima koji vole
prkositi, koji i inače odbijaju autoritete i misle tko su oni da
meni netko nešto naređuje. Da vjerojatno je riječ o ljudima koji
su i inače skloniji sukobima pa i ovo koriste kao priliku za
sukob.”
Jesu li po pitanju nenošenja maski mlađe generacije puno
opuštenije i leži li razlog u tome što su uvjerene da korona
njima ne može ništa?
“Jasno je da se životni stil mlađe i starije populacije bitno
razlikuje. Mlađima ovakve stvari teže padaju i to je sasvim
razumljivo. Socijalna dimenzija njima je najvažnija, važno im je
družiti se, izaći van, plesati i ljubiti se i naravno kada im
netko zabrani ono što je njima najvažnije naravno da im to teško
pada.”
“Stariji su, naravno, discipliraniji jer statistika pokazuje da
su ugroženiji pa tako i paze na sebe. No, moramo biti svjesni da
se korona događa i mladima.”
Žene su discipliranije
Koliko su po nenošenju maski muškarci skloniji tome i zašto?
“Žene su same po sebi pažljivije, discipliniranije i više poštuju
autoritete od muškaraca, koji su navikli da sami donose odluke pa
iako one bile i pogrešne pa možda i po tom pitanju.”
Predsjednik Amerike Donald Trump jednom je spomenuo nevjerojatan
razlog zašto ne nosi masku rekavši da s njome izgleda smiješno?
“Pa taj njegov argument u jednu je ruku i razumljiv. Postoji,
naime, stereotip kako bi predsjednik SAD-a trebao izgledati u
javnosti, a u tu sliku se ne uklapa predsjednik koji s maskom na
licu nešto mumlja u mikrofon. No, isto tako Trumpu je jako važan
ugled i autoritet. Isto tako već nebrojeno puta se pokazalo da on
sebi dozvoljava štošta što si drugi ne mogu dozvoliti te da radi
što mu je volja.
No, rekao bih da se malo ‘stisnuo’ u zadnjih nekoliko mjeseci.
Korona kao i prosvjedi po Americi kao da su ga mrvicu umirili i
postao je malo pažljiviji.”
Nedavno istraživanje pokazalo je da čak 43 posto Hrvata je reklo
kako se ne želi cijepiti protiv koronavirusa, a za je 35 posto.
Hrvati su po tome znatno skeptičniji od ostatka Europe. U čemu
treba tražiti razloge takvog stava?
“Cjepivo nije još u uporabi tako da je teško govoriti o stavu
ljudi. Da postoji cijepovi i da postoji neka njegova statistika
koja pokazuje da pomaže protiv korone, mislim da bi se većina
ljudi cijepila pa i Hrvati. A ovako sve to na nekim
pretpostavkama.”
Jesu li Hrvati za razliku od građana drugih zemalja skloniji
teorijama zavjere ( cjepivo i ugrađivanje čipa,
praćenje.,.) i zašto Hrvati toliko vole teorije zavjere?
“Ne bih rekao da su Hrvati u odnosu na druge državljane skloniji
zavjerama. To je jednostavno univerzalno za cijelu ljudski rod.
Čim je nešto nepoznato i strano ljudi su jednostavno
nepovjerljivi.”