Autor je naglasio da ukrajinska vojska brani poredak stvoren 1989. i 1991. godine koji je antikomunistički, antisovjetski i u našem slučaju antijugoslavenski
“Ukrajinska vojska se ne bori samo za nezavisnost, nego brani demokratski poredak”, poručio je na promociji knjige “Vječni treći Rim” jučer u Zagrebu autor Stipe Kljaić, a promotorica Ozljanka Višnja Starešina je djelo nazvala priručnikom za razumijevanje rusko-ukrajinskog rata.
Djelo je ove godine izdano u zagrebačkoj nakladničkoj kući Feldman & Co i uredila ga je povjesničarka Andrea Feldman.
Ustvrdila je da se Rusija vratila imperijalnim ambicijama i autoritarnim korijenima te da predstavlja “traumatičnu činjenicu u ukrajinskim i našim europskim životima”.
Velikoruski projekt
Novinarka V. Starešina je navela da se čitajući ovu knjigu eseja višeg znanstvenog suradnika na Hrvatskom institutu za povijest ne dobiva osjećaj kao da se čitaju izvadci iz katastra i napomenula da autor ne pretpostavlja ideologiju činjenicama.
Za Kljaića je rekla da nije samo znanstvenik koji istražuje u arhivima, nego da ima široka znanja i spoznaje nužne za povezivanje dokumenata u priču, da nije zainteresiran samo za povijest, nego da poznaje kulturu, političke procese i religiju te uopće ima široko obrazovanje, a da je to stoga što je formiran na djelu, poimanju povijesti i povjesničarskog rada svog mentora Ive Banca.
Dodala je da je Kljaić netko tko se ne libi javnog angažmana i publicističkog rada ne bi li približio znanje i razumijevanje povijesnih procesa široj publici i tako omogućio da se shvate današnji događaji u njihovoj kompleksnosti i kontekstu.
– Ova zbirka eseja je priručnik za razumijevanje rusko-ukrajinskog rata, njegovih uzroka i konteksta koji su u različitim fazama dovodili do sukoba i rata koji traje sad već skoro četiri godine. Najvažnije je shvaćanje konteksta u kojemu se odvijaju rat i pokušaj mirovnog procesa – ocijenila je V. Starešina.
Kritizirala je hrvatske medije da uglavnom kopiraju strane i da se čitajući ih može steći dojam da je riječ o ratu koji se odvija od dana do dana s promjenjivom srećom kao zbir događaja bez početka, kraja i međusobne povezanosti.
– U esejima je iznimno korisno ukazivanje na kompleksnost velikoruskog projekta u njegovim različitim komponentama, ne samo političkoj, nego i religijskoj, kroz različita povijesna razdoblja. Vrlo su važne njegove usporedbe velikoruskog i velikosrpskog projekta. Iznimno je važno ukazivanje na kulturološku, umjetničku i religijsku pripremu za taj sukob – dodala je V. Starešina.
Narodni kapitalizam
Ekonomist Velimir Šonje je naveo da autor čitatelja vodi kroz povijest od 16. stoljeća nadalje i prati dvije linije te da je najzanimljivije što prati liniju evolucije hrvatske rusofilije koju vuče od panslavizma Jurja Križanića iz Obrha kod Ozlja, pa do predsjedničke trojke koju čine Stjepan Mesić, Ivo Josipović i Zoran Milanović.
– Stipe piše čitko kao da piše krimić i piše cijelu tu povijesnu priču kroz likove – rekao je Šonje.
Nastavio je da knjiga odmah postavlja pitanje koje “pogađa u bit”, a tiče se odnosa materijalno-racionalnih spram duhovno-identitetskih uzroka rata te zaključuje da su potonji važniji.
– Možda bih se kao ekonomist protiv toga mogao pobuniti, no predajem se i slažem s njime – dodao je Šonje.
Naglasio je razliku između ruskih i zapadnjačkih, a utoliko i ukrajinskih oligarhija jer se pozicija prvih u okomito ustrojenom nedemokratskom poretku svodi na služenje državi, dok druge, iako također korumpirane, čine slobodniji ljudi koji djeluju tamo gdje je privatno vlasništvo zajamčeno, a među njima se razvija konkurencija koja posljedično dovodi do demokratizacije i narodnog kapitalizma.
– Ukrajinci se bore i za mogućnost perspektive narodnog kapitalizma s više otvorenog tržišta, fer odnosa, jamčenja privatnog vlasništva i ostaloga što predstavlja suštu suprotnost tvrdom i vertikalnom tipu hijerarhije – istaknuo je Šonje.
Ocijenio je da će Poljska odvratiti Rusiju od daljnjeg avanturizma jer ulaže mnogo u obranu, a brutodomaćiproizvod joj je polovica ruskog, mada je Poljaka 40 milijuna, a Rusa 140.
Rekao je i da ne vidi kod Milanovića rusofiliju, nego da njegov euroskepticizam ima uzroke u slabostima Europe, da njegove stavove oblikuje strah od nuklearnog rata i da se računa s time da će se Rusija blago korigirati kada kulminira opasnost da postane kineski vazal.
Revanšizam
Sam autor je rekao da se ruskim temama bavi više od petnaest godina, a da je nakon opće ruske agresije iz 2022. osjetio obvezu da piše o tome.
– Izbjegao sam relativizam i odbacio tvrdnje da se mora biti objektivan i sagledati sve strane, kao da gledamo nogometnu utakmicu. Jasno se u knjizi vidi tko je žrtva, a tko agresor u ovome ratu. Nastojao sam razumjeti i rusku poziciju – kazao je Kljaić.
Dodao je da je Banac nagovještavao revanšizam Rusije nakon propasti Sovjetskog Saveza i objasnio da pojam trećeg Rima nastaje na kraju 15. stoljeća i da sažima ruski mesijanizam i imperijalizam te pojašnjava da je riječ o ideji da Moskva preuzme carsko naslijeđe Rima.
– Jedan povjesničar je rekao da je Sovjetski Savez posljednji imperij, a onda je ovo u biti rat za posljednji imperij i ovaj rat protječe u sjeni sovjetske prošlosti. Rusiju vodi sovjetski establišment. Rat počinje 2022. na stotu obljetnicu od osnivanja Sovjetskog Saveza i ruska vojska ulazi u ukrajinske gradove i sela sa sovjetskim zastavama. Taj sovjetizam je toliko prisutan da mi se činilo da je udar na Ukrajinu u biti pokušaj obnove Sovjetskog Saveza – rekao je Kljaić i podsjetio da je tek nakon ukrajinskog referenduma o neovisnosti došlo do raspada SSSR-a.
Kotač povijesti
Naglasio je da ukrajinska vojska brani poredak stvoren 1989. i 1991. godine koji je antikomunistički, antisovjetski i u našem slučaju antijugoslavenski.
– Toga mnogi nisu svjesni. Ne vodi se samo rat za Ukrajinu, nego uime svih. Ovo je pokušaj Rusije da se kotač povijesti vrati unazad – poručio je Kljaić.
