EPIDEMIJA COVID-19

‘Bolja je situacija nego tijekom proljeća. Broj zaraženih nije relevantan za rad zdravstvenog sustava’

'Imamo oko triput manji rizik za hospitalizaciju i oko deset puta manji rizik od umiranja'

Tjednima je već jasno da u Splitsko – dalmatinskoj županiji nešto
treba poduzeti, jer je broj zaraženih stalno visok. Možda je
izjava Krunoslava Capaka da u Dalmaciji ljudi imaju opušteniji
mentalitet neke naljutila, ali tko je zadnjih tjedana bio
primjerice u Splitu doista se mogao uvjeriti da se tamo rijetko
po čemu može primijetiti da je u jeku pandemija.

Svuda je gužva, i na ulicama i u kafićima i u restoranima,
klubovi ne rade ali zato su do dva ujutro puni restorani.
Okupljaju se i druže i mladi i stari i domaći i stranci. Maske
nisu baš popularne, ali zato jest mišljenje da korona ne postoji.
Pitali smo danas Splićane kako će to izgledati od sutra.

Nije Splićanin, ali već devet godina živi u Splitu i radi na
medicinskom fakultetu u Splitu, pa Ozren Polašek možda zna
objasniti u čemu je stvar.

Nije slučajno da Splitsko dalmatinska županija kontinuirano ima
najveći broj zaraženih. Je li to zbog opuštenijeg mentaliteta
kojeg spominje Capak? Istina je da su ljudi opušteni.

“Iz brojki se čini da jest nešto lošija situacija, ali trebalo bi
pažljivije analizirati kontakte i razloge da bismo mogli
usporediti s drugim dijelovima Hrvatske.”

Ali, vi živite u Splitu, jeste li primijetili da je stvarno tako,
da su ljudi opušteniji?

“Nakon proljetne epizode, svi smo se ponadali da je stvar gotova,
ali nažalost, nije.”

Mislite li da će od sutra biti drugačije?

“Doći će do promjena, ali ovo je jedan od primjera tzv. preciznih
mjera koje pokušavamo razviti. Na temelju naših podataka donijet
ćemo odluke koje će najbolje kontrolirati zarazu, uz najmanji
negativni učinak na gospodarstvo.”

Velika Gospa i Sinjska Alka bili su prije 11 do 12 dana. Jesu li
ovi rezultati posljedica tih okupljanja? Dobro, treba pet dana da
čovjek dobije simptome – ali par dana se čekaju i rezultati…

“Moglo bi biti, ali treba pričekati, vidjeti tko su kontakti i
odakle potječe zaraza.”

Nitko to baš ne želi tako jasno reći, možda i da se ljudi ne
opuste – ali možemo li reći da je bolest ljeti lakša?

“To je jedna od boljih vijesti, klinička slika virusa je nešto
lakša. Imamo oko triput manji rizik za hospitalizaciju i oko
deset puta manji rizik od umiranja u odnosu na proljeće. Bolja je
situacija. Virus se nije promijenio, ali više smo na otvorenom i
zbroj svih pozitivnih stvari čini situaciju boljom.”

Uskoro počinje škola, i uz sve ove mjere i pravila, nema sumnje
da će po školama biti korone.

“To je izgledno i na to moramo računati. Zato je oformljena radna
skupina koja će pokušati djelovati. I ono što svakako treba reći,
ali u rad škola bi se trebali uključiti epidemiolozi koji bi
povremeno nadgledali i ne samo dizali paniku oko korone već i
osigurali da škole čim bolje funkcioniraju.”

Možda da ih ima više?

“Da, to je problem. Nemamo ih neograničen broj i oni su radili
odličan posao, ali u ovim brojkama zaraze teško je ispratiti sve
kontakte pa gledamo kako nadopuniti rad epidemiološke službe.”

Svi čekaju to cjepivo, utrkuju se, ali moguće je da cjepiva ne
bude, je li tako? Kao što kaže profesor Miroslav Radman – ni za
HIV nismo našli cjepivo.

“Ima takvih primjera, ali imamo i situaciju u kojoj je Afrika
jučer objavila da je iskorijenila polio. Postoje dobri primjeri.”

Najavljuju se prosvjed jer su građani nezadovoljni mjerama, što
mislite o tome?

“Svi imaju pravo na prosvjed, ali zdravstveni sustav ima
odgovornost prema bolesnicima i prema populaciji, a organizatori
prosvjeda neće imati tu odgovornost. Nisam pobornik takvih
prosvjeda. Protiv koronavirusa bi prosvjedovao, ali nosio bih
masku.”

Ima i dobrih vijesti, Hrvatska sve bolje upravlja epidemijom.

“Možda se to čini iz ovih brojeva, ali sami broj zaraženih nije
relevantan za rad zdravstvenog sustava. Pokušava sve svoje izvore
okrupniti na jednom mjestu, tako da bolje možemo upravljati
epidemijom. Isto tako, treba razvijati razne modele i na tome
intenzivno radimo.”

Stalno slušamo o jesenskom valu i sa strane bi se moglo činiti da
je sve to jedan te isti val ili drugi val…

“Riječ je o semantici… Ako govorimo o valovima, onda bi oni
morali pratiti sezonalni obrazac. Ovo možemo nazvati epizodom,
ali nije važno kako se to zove, nego da nam ne izmakne kontroli.”

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest