Uhićenje na Trnjanskom nasipu aktualiziralo je i pitanje smiju li građani snimati policajce na dužnosti
U javnosti su se pojavile, policijskim rječnikom, snimke policijskog postupanja. Zajedničko im je da je na njima primijenjena sila, da su izašle u javnost angažmanom građana, ali i same policije, i da su izazvale burnu reakciju. Prema podacima MUP-a, godišnje imaju od 3500 do 3800 postupanja koja uključuju sredstva prisile.
”Općenito je postupanje policije jedan od najčešćih razloga zbog
kojeg nam se građani javljaju, imamo ih preko sto svake godine i
velik dio tih pritužbi čine situacije u su korištena sredstva
prisile”, kazala je Ana Tretinjak iz Ureda pučke
pravobraniteljice.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova kažu da je broj pritužbi
upućen njima puno manji.
”Tijekom prošle 2019. godine mi smo zaprimili 30 pritužbi na
prekoračenje uporabe sredstava prisile od strane policijskih
službenika, u odnosu na tih 30 pritužbi dvije su ocijenjene
neprimjerenima i u oba slučaja policijski su službenici, dakle,
protiv njih je pokrenut disciplinski postupak”, izjavila Marina
Mandić, voditeljica Službe za odnose s javnošću u Ministarstvu
unutarnjih poslova.
Curenje snimke u javnost
Do procesuiranja takvih događaja najčešće dolazi nakon pojave
video snimke u javnosti. Prije nekoliko tjedana tako je izašla
jedna na kojoj je policajac na zadarskom području silom savladao
mladića u noćnom klubu, a zatim se pojavila i snimka, kao smo
neslužbeno doznali, istog policajca i njegovih kolega kako tuku
čovjeka u casinu.
”Glavni ravnatelj policije uputio je u PU Zadarsku stručni tim.
Taj stručni tim čine policijski službenici ravnateljstva
policije, dakle, koji se bave nadzorom rada policijskih
službenika, ali i službenici Unutarnje kontrole. Njihov posao je
da pregledom dokumentacije, razgovorima, uvidom u snimke utvrde
upravo tu opravdanost ili zakonitost upotrebe sredstava
prisile”, rekla je Mandić.
Do upotrebe sredstava prisile došlo je i u slučaju privođenja
Tihomira Blagusa, koji je tijekom poplave koja je 25.srpnja,
uslijed kiše potopila Zagreb, zajedno sa susjedima provalio u
prostorije Hrvatskih voda kako bi otvorili ventil za ispuštanje
viška vodene bujice koja je preplavila grad.
”Poslije se jesu htjeli ispričati, ali ja više nisam htio. Ako niste do sad, ne morate ni sad”, rekao je Tihomir Blagus.
Snimka gdje stanovnici zagrebačke četvrti Trnje provaljuju u
zaključane prostorije Hrvatskih voda kako bi spasili svoje
naselje od poplave u trenutku je postala viralna, kao i ona koja
je nastala dan poslije.
”Oni meni kažu ti tu ne smiješ snimati, ja rekoh, znate što ja
to hoću imati dokumentirano, tu je javna površina, da imam ja
neke dokaze, da sam ja vama rekao da sam ja to napravio. I kao
ne, ti to ne smiješ snimati. Ovo dvoje sa strane su baš bili
dobri, ovaj jedan dečko je baš bio bahat i bezobrazan. I on meni
priđe, ja ga snimam i on meni izbije mobitel iz ruke. Ja sam ga
htio automatski uzeti, i rekli su mi ‘nemaš ti to pravo’, ja ne
znam jesu oni to shvatili kao napad ili što, ja sam samo htio
uzeti svoj mobitel. I tu dum, dum, u sekundi, i tu još kako je
bilo zamazano od te prljave vode i svega, mene bacili na beton,
kao nekog klošara, ubojicu, ne znam”, opisao je Blagus.
Pritisak javnosti
Blagus je savladan uz pomoć zahvata koji liči na zloglasnu,
tzv.”koljenicu”, odnosno policijsko koljeno na vratu uhićenika.
Takav zahvat naišao je na globalnu osudu nakon što je tijekom
prosvjeda u Americi na taj način savladan George Floyd koji je
uslijed toga preminuo. Hrvatska javnost ostala je zgrožena
načinom na koji je heroj svog kvarta, Tihomir Blagus odveden u
policiju.
”Kao zadnji bijednik, ne znam koliko je bilo navečer, čak sam i
večeru dobio, nekakav kulen i kruh i došao neki policajac,
‘g.Blagus, vi ste? Jesam, dajte odite, morate brzo ići van.
Molim? Kaj se zbiva? Takav je veliki pritisak javnosti,
dobili smo naredbu da vas moramo pustiti’. Preveliki je medijski
pritisak, kao”, ispričao je Blagus.
Pritisak javnosti uslijedio je nakon objave snimke Blagusovog
uhićenja koje djeluje prilično grubo i pretjerano.
”Nitko mi se iz policije još uvijek nije obratio nakon toga”,
rekao je Blagus.
Javno su se oglasili bivši ministar policije Ranko Ostojić, kao i
bivši načelnik granične policije Zlatko Sokolar.
”Zahvat koji vidite na slikama zove se ‘koljenica’, oblik je
fizičke prisile zabranjen u policijskom postupanju nakon tragične
smrti mladića pri sprječavanju bijega na splitskom Spinutu prije
dvije godine. Dakle, zabranjen je. Gospodine Božinoviću, što
imate reći na to? Valjda ste čuli za ljudska prava”, napisao je
na Facebooku Ranko Ostojić.
”U kurikulumu na Policijskoj akademiji, odnosno u okviru tečaja
za prekvalifikanta se ne uči takav zahvat, odnosno on je
zabranjen temeljem Zakona o policijskom ovlastima i pravilnika.
Takva vrsta fizičke snage nije dopuštena”, rekao je bivši
načelnik granične policije RH Zlatko Sokolar.
Prekomjerna sila
Za kamere RTL-a instruktor s Policijske Akademije tada je na
asistentu tona Denisu Šijanskom demonstrirao što policija smije
ili ne smije učiniti. Koje su to situacije kada policija sila
smije upotrijebiti silu, a kada ne, pojasnio nam je instruktor
Policijske akademije Mladen Novosel.
”Prekomjerna uporaba sile bi bile da je ona veća nego što je
nužno za osiguranje nekog policijskog posla, ili kad policijski
službenik ne bi prestao s uporabom predstava prisile u trenutku
kad je prestao i razlog zašto je primijenjena”, rekao je Mladen
Novosel iz Policijske akademije.
Uhićenje na Trnjanskom nasipu aktualiziralo je i pitanje smiju li
građani snimati policajce na dužnosti. Prva reakcija našeg MUP-a
bila je da se ne smije jer se time krši zakon. No, to nije točno
pa je i policija korigirala svoj stav.
”Identitet policijskih službenika, dakle, njegovo lice, ono po
čemu se nedvojbeno može utvrditi njegov identitet zamute prilikom
objave. Takve snimke mogu sudjelovati, na kraju krajeva, kada se
građanin pritužuje na rad policijskih službenika, one mogu
poslužiti u kaznenim postupcima i tako dalje, dakle u tome nema
ništa sporno”, pojasnila je Mandić.
”Za napomenuti je presuda Europskog suda pravde koja je prošle
godine bila pravomoćna, a u kojoj se daje pravo građanima da
snimaju i objavljuju snimke policijskih dužnosnika pri obavljanju
njihovih zadaća odnosno primjene ovlasti. Ukoliko je svrha objave
tih snimaka informiranje javnosti. Znači, oni mogu objaviti
novinarski sadržaj iako nisu novinari, pod određenim uvjetima”,
kazao je Mario Milner iz Agencije za zaštitu osobnih
podataka.
Iz ureda pučke pravobraniteljice poručuju da bi bilo dobro da
policija sama snima svoje postupanje jer bi tako zaštitili i sebe
i građane.
”Bilo bi jako korisno da svaki slučaj u kojem se dovodi u
pitanje postupanje policije postoji video koji pokazuje što se
zapravo dogodilo. Zato što bi to s jedne strane zaštitilo građane
i njihova ljudska prava, ali i policijske službenike od
neutemeljenih optužbi. Ono je postojalo ranije 2015., ali je to
bilo za trajanja jednog projekta kada su policijski službenici
nosili kamere na svojim odorama, ali i tada nam se znalo događati
da kada tražimo snimke postupanja kažu da baš tada nisu radile”,
rekla je Tretinjak.
Taktičnost postupanja
U utvrđivanju kada je došlo do prekoračenja upotrebe prisile
trebale bi u budućnosti pomoći i kamere koji bi prema najavama
Davora Božinovića, aktualnog ministra policije trebale postati
sastavni dio policijske opreme. Radi se o poboljšanju unutar
velike reforme policijskog sustava koja je za sada tek u
najavi.
”Često se događa slučaj da uporaba sredstava prisile bude
zakonita, dakle budu ispunjeni svi oni uvjeti koji temeljem
zakona trebaju biti ispunjeni, međutim, taktičnost postupanja
može imati pogrešku, odnosno može biti bolja. To su upravo
slučajevi koji se uzimaju u obzir, koji se analiziraju i na
temelju kojih se radi edukacija kako bi se iz daljnjeg rada
uklonili taktički nedostatci’, izjavila je Mandić.
Taj taktički nedostatak, kažu iz policije ne znači i nezakonitost
postupanja. Ipak, ukoliko građani nisu zadovoljni rezultatom
policijske istrage nakon provedene unutarnje kontrole mogu se
obratiti Povjerenstvu za nadzor rada policije.
”Ovo Povjerenstvo započelo je s radom tek prije nekoliko
mjeseci, u svibnju 2020., te je pred nama zadatak riješiti sve te
zaostatke, velika većina predmeta datira iz 2013. i 2014., te
rješavanje novih predmeta kako pristižu”, kazao je Teo Giljević,
predsjednik Povjerenstva za rad po pritužbama u MUP-u.
Iz zagrebačke policijske uprave čiji policajci su sudjelovali u
Blagusovu privođenju dobili smo odgovor kako je provedena istraga
te je protiv Tihomira Blagusa biti podignuta prekršajna prijava
zbog omalovažavanja službenih organa i remećenja javnog reda i
mira.
”Neka kazna će se morati platiti, ali to je tako, kad država od
vas nešto treba ili traži oni će se naplatiti, ali kad ti kad
nešto tražiš i trebaš možeš čekati godinama”, smatra
Blagus.
Ukoliko ne bude zadovoljan ishodom procesa, Blagus također može
zatražiti građanski nadzor policije, koji prvi put funkcionira u
sastavu od devet članova među kojima nema aktivnih policajaca. U
budućnosti bi na njihov stol mogle doći i optužbe o prekomjernoj
upotrebi sile hrvatskih policajaca prema izbjeglicama na
graničnim prijelazima, koje su do sada u MUP-u uvijek
odbacivali.