A ako ne 'procure'?

Potraga istražuje kako postupa policija: Do procesuiranja prekomjerne sile dolazi obično ako se snimka pojavila u javnosti

Uhićenje na Trnjanskom nasipu aktualiziralo je i pitanje smiju li građani snimati policajce na dužnosti

https://vijesti.rtl.hr/video/vijesti/407086/potraga-istrazuje-kako-postupa-policija-do-procesuiranja-prekomjerne-sile-dolazi-obicno-ako-se-snimka-pojavila-u-javnosti/%20/?autoplay=true&src=kaportal_hr

U javnosti su se pojavile, policijskim rječnikom, snimke policijskog postupanja. Zajedničko im je da je na njima primijenjena sila, da su izašle u javnost angažmanom građana, ali i same policije, i da su izazvale burnu reakciju. Prema podacima MUP-a, godišnje imaju od 3500 do 3800 postupanja koja uključuju sredstva prisile.

”Općenito je postupanje policije jedan od najčešćih razloga zbog kojeg nam se građani javljaju, imamo ih preko sto svake godine i velik dio tih pritužbi čine situacije u su korištena sredstva prisile”, kazala je Ana Tretinjak iz Ureda pučke pravobraniteljice.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova kažu da je broj pritužbi upućen njima puno manji.

”Tijekom prošle 2019. godine mi smo zaprimili 30 pritužbi na prekoračenje uporabe sredstava prisile od strane policijskih službenika, u odnosu na tih 30 pritužbi dvije su ocijenjene neprimjerenima i u oba slučaja policijski su službenici, dakle, protiv njih je pokrenut disciplinski postupak”, izjavila Marina Mandić, voditeljica Službe za odnose s javnošću u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Curenje snimke u javnost

Do procesuiranja takvih događaja najčešće dolazi nakon pojave video snimke u javnosti. Prije nekoliko tjedana tako je izašla jedna na kojoj je policajac na zadarskom području silom savladao mladića u noćnom klubu, a zatim se pojavila i snimka, kao smo neslužbeno doznali, istog policajca i njegovih kolega kako tuku čovjeka u casinu.

”Glavni ravnatelj policije uputio je u PU Zadarsku stručni tim. Taj stručni tim čine policijski službenici ravnateljstva policije, dakle, koji se bave nadzorom rada policijskih službenika, ali i službenici Unutarnje kontrole. Njihov posao je da pregledom dokumentacije, razgovorima, uvidom u snimke utvrde upravo tu opravdanost ili zakonitost upotrebe sredstava prisile”, rekla je Mandić.

Do upotrebe sredstava prisile došlo je i u slučaju privođenja Tihomira Blagusa, koji je tijekom poplave koja je 25.srpnja, uslijed kiše potopila Zagreb, zajedno sa susjedima provalio u prostorije Hrvatskih voda kako bi otvorili ventil za ispuštanje viška vodene bujice koja je preplavila grad.

”Poslije se jesu htjeli ispričati, ali ja više nisam htio. Ako niste do sad, ne morate ni sad”, rekao je Tihomir Blagus.

Snimka gdje stanovnici zagrebačke četvrti Trnje provaljuju u zaključane prostorije Hrvatskih voda kako bi spasili svoje naselje od poplave u trenutku je postala viralna, kao i ona koja je nastala dan poslije.

”Oni meni kažu ti tu ne smiješ snimati, ja rekoh, znate što ja to hoću imati dokumentirano, tu je javna površina, da imam ja neke dokaze, da sam ja vama rekao da sam ja to napravio. I kao ne, ti to ne smiješ snimati. Ovo dvoje sa strane su baš bili dobri, ovaj jedan dečko je baš bio bahat i bezobrazan. I on meni priđe, ja ga snimam i on meni izbije mobitel iz ruke. Ja sam ga htio automatski uzeti, i rekli su mi ‘nemaš ti to pravo’, ja ne znam jesu oni to shvatili kao napad ili što, ja sam samo htio uzeti svoj mobitel. I tu dum, dum, u sekundi, i tu još kako je bilo zamazano od te prljave vode i svega, mene bacili na beton, kao nekog klošara, ubojicu, ne znam”, opisao je Blagus.

Pritisak javnosti

Blagus je savladan uz pomoć zahvata koji liči na zloglasnu, tzv.”koljenicu”, odnosno policijsko koljeno na vratu uhićenika. Takav zahvat naišao je na globalnu osudu nakon što je tijekom prosvjeda u Americi na taj način savladan George Floyd koji je uslijed toga preminuo. Hrvatska javnost ostala je zgrožena načinom na koji je heroj svog kvarta, Tihomir Blagus odveden u policiju.

”Kao zadnji bijednik, ne znam koliko je bilo navečer, čak sam i večeru dobio, nekakav kulen i kruh i došao neki policajac, ‘g.Blagus, vi ste? Jesam, dajte odite, morate brzo ići van. Molim? Kaj se zbiva? Takav je veliki pritisak javnosti, dobili smo naredbu da vas moramo pustiti’. Preveliki je medijski pritisak, kao”, ispričao je Blagus.

Pritisak javnosti uslijedio je nakon objave snimke Blagusovog uhićenja koje djeluje prilično grubo i pretjerano.

”Nitko mi se iz policije još uvijek nije obratio nakon toga”, rekao je Blagus.

Javno su se oglasili bivši ministar policije Ranko Ostojić, kao i bivši načelnik granične policije Zlatko Sokolar.

”Zahvat koji vidite na slikama zove se ‘koljenica’, oblik je fizičke prisile zabranjen u policijskom postupanju nakon tragične smrti mladića pri sprječavanju bijega na splitskom Spinutu prije dvije godine. Dakle, zabranjen je. Gospodine Božinoviću, što imate reći na to? Valjda ste čuli za ljudska prava”, napisao je na Facebooku Ranko Ostojić.

”U kurikulumu na Policijskoj akademiji, odnosno u okviru tečaja za prekvalifikanta se ne uči takav zahvat, odnosno on je zabranjen temeljem Zakona o policijskom ovlastima i pravilnika. Takva vrsta fizičke snage nije dopuštena”, rekao je bivši načelnik granične policije RH Zlatko Sokolar.

Prekomjerna sila

Za kamere RTL-a instruktor s Policijske Akademije tada je na asistentu tona Denisu Šijanskom demonstrirao što policija smije ili ne smije učiniti. Koje su to situacije kada policija sila smije upotrijebiti silu, a kada ne, pojasnio nam je instruktor Policijske akademije Mladen Novosel.

”Prekomjerna uporaba sile bi bile da je ona veća nego što je nužno za osiguranje nekog policijskog posla, ili kad policijski službenik ne bi prestao s uporabom predstava prisile u trenutku kad je prestao i razlog zašto je primijenjena”, rekao je Mladen Novosel iz Policijske akademije.

Uhićenje na Trnjanskom nasipu aktualiziralo je i pitanje smiju li građani snimati policajce na dužnosti. Prva reakcija našeg MUP-a bila je da se ne smije jer se time krši zakon. No, to nije točno pa je i policija korigirala svoj stav.

”Identitet policijskih službenika, dakle, njegovo lice, ono po čemu se nedvojbeno može utvrditi njegov identitet zamute prilikom objave. Takve snimke mogu sudjelovati, na kraju krajeva, kada se građanin pritužuje na rad policijskih službenika, one mogu poslužiti u kaznenim postupcima i tako dalje, dakle u tome nema ništa sporno”, pojasnila je Mandić.

”Za napomenuti je presuda Europskog suda pravde koja je prošle godine bila pravomoćna, a u kojoj se daje pravo građanima da snimaju i objavljuju snimke policijskih dužnosnika pri obavljanju njihovih zadaća odnosno primjene ovlasti. Ukoliko je svrha objave tih snimaka informiranje javnosti. Znači, oni mogu objaviti novinarski sadržaj iako nisu novinari, pod određenim uvjetima”, kazao je Mario Milner iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Iz ureda pučke pravobraniteljice poručuju da bi bilo dobro da policija sama snima svoje postupanje jer bi tako zaštitili i sebe i građane.

”Bilo bi jako korisno da svaki slučaj u kojem se dovodi u pitanje postupanje policije postoji video koji pokazuje što se zapravo dogodilo. Zato što bi to s jedne strane zaštitilo građane i njihova ljudska prava, ali i policijske službenike od neutemeljenih optužbi. Ono je postojalo ranije 2015., ali je to bilo za trajanja jednog projekta kada su policijski službenici nosili kamere na svojim odorama, ali i tada nam se znalo događati da kada tražimo snimke postupanja kažu da baš tada nisu radile”, rekla je Tretinjak.

Taktičnost postupanja

U utvrđivanju kada je došlo do prekoračenja upotrebe prisile trebale bi u budućnosti pomoći i kamere koji bi prema najavama Davora Božinovića, aktualnog ministra policije trebale postati sastavni dio policijske opreme. Radi se o poboljšanju unutar velike reforme policijskog sustava koja je za sada tek u najavi.

”Često se događa slučaj da uporaba sredstava prisile bude zakonita, dakle budu ispunjeni svi oni uvjeti koji temeljem zakona trebaju biti ispunjeni, međutim, taktičnost postupanja može imati pogrešku, odnosno može biti bolja. To su upravo slučajevi koji se uzimaju u obzir, koji se analiziraju i na temelju kojih se radi edukacija kako bi se iz daljnjeg rada uklonili taktički nedostatci’, izjavila je Mandić.

Taj taktički nedostatak, kažu iz policije ne znači i nezakonitost postupanja. Ipak, ukoliko građani nisu zadovoljni rezultatom policijske istrage nakon provedene unutarnje kontrole mogu se obratiti Povjerenstvu za nadzor rada policije.

”Ovo Povjerenstvo započelo je s radom tek prije nekoliko mjeseci, u svibnju 2020., te je pred nama zadatak riješiti sve te zaostatke, velika većina predmeta datira iz 2013. i 2014., te rješavanje novih predmeta kako pristižu”, kazao je Teo Giljević, predsjednik Povjerenstva za rad po pritužbama u MUP-u.

Iz zagrebačke policijske uprave čiji policajci su sudjelovali u Blagusovu privođenju dobili smo odgovor kako je provedena istraga te je protiv Tihomira Blagusa biti podignuta prekršajna prijava zbog omalovažavanja službenih organa i remećenja javnog reda i mira.

”Neka kazna će se morati platiti, ali to je tako, kad država od vas nešto treba ili traži oni će se naplatiti, ali kad ti kad nešto tražiš i trebaš možeš čekati godinama”, smatra Blagus.

Ukoliko ne bude zadovoljan ishodom procesa, Blagus također može zatražiti građanski nadzor policije, koji prvi put funkcionira u sastavu od devet članova među kojima nema aktivnih policajaca. U budućnosti bi na njihov stol mogle doći i optužbe o prekomjernoj upotrebi sile hrvatskih policajaca prema izbjeglicama na graničnim prijelazima, koje su do sada u MUP-u uvijek odbacivali. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest