Banski dvori nadaju se da će banke same izići ususret građanima
Od danas pa do 15. listopada svi poslodavci u ugroženim sektorima
mogu se prijaviti za produljenje subvencije plaća svojim
radnicima. Mjera je produžena do kraja godine, kao i mjera
skraćenog radnog vremena.
Tako Vlada pomaže gospodarstvu, ali građanima koje pritišću
krediti i ovrhe – direktne državne pomoći više neće biti. Banski
dvori nadaju se da će banke ipak same izići ususret
građanima.
Najugroženiji poslodavci mogu odahnuti do kraja godine. Krenule
su prijave za nastavak subvencije plaća onim tvrtkama koji zbog
koronavirusa imaju gubitke veće od 60 posto.
“Želimo omogućiti da očekivanja naših poslodavaca, da očekivanja
naših zaposlenika i radnika uskladimo sa stvarnim stanjem i
pružimo im podršku u jednom relativno dugom za ovakvu situaciju
razdoblju”, kazao je ministar Josip Aladrović.
Od početka krize, u ožujku, do kraja kolovoza za mjeru očuvanja
radnih mjesta 164 tisuće tvrtki prijavilo je više od 800 tisuća
radnika, za mjeru je dosad isplaćeno 6 i pol milijardi kuna. Za
mjeru skraćenog radnog vremena, koja također ide do kraja godine,
540 poslodavaca prijavilo je više od 11 tisuća radnika na što je
do jučer isplaćeno 22 milijuna kuna.
Za 4000 kuna po radniku od danas se mogu prijaviti i oni
koji odlukama stožera moraju prestati raditi. Iz Vlade se hvale
da su pravovremenim i konkretnim mjerama broj nezaposlenih u
odnosu na prošlu godinu smanjili za 14 tisuća. No, oporba traži
da vlada reagira i kad su u pitanju otplate kredita i ovrhe, a
poduzetnici traže i moratorij na leasinge.
“Hoće li vlada napokon predložiti zakon kojim će taj moratorij na
kredite za banke postati obvezan?”, pitao je SDP-ov Peđa
Grbin.
“Jedno od jednostavnijih, rekao bih, rješenja je moratorij na
jednu godinu sa minimalnom kamatom. Tu govorimo o kamati 4, 5
posto”, kazao je predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje
Bujas.
Investicije ne idu samo ugroženima
No, iz Vlade odgovaraju da se u odnose između pravnih subjekata
ne mogu petljati.
“Nije to baš tako. Najlakše je reć s druge strane Markovog trga
propišite zakonom i idemo se maksimalno baciti u
intervencionizam. Nije to baš tako jednostavno. Moramo opet
razmišljati i govoriti ne samo o pravima dužnika, nego i o
pravima vjerovnika”, ističe ministar Zdravko Marić.
Zato se nadaju da će i banke i leasing kuće slijediti primjer
Vlade i same odlučiti odgoditi naprate dugovanja jer im ne bi
trebala biti u interesu zapljena imovine dužnika.
“Takvu smo situaciju imali 2009. godine tijekom zadnje velike
krize i to nije ni do čega dovelo, dakle to sigurno nije
rješenje”, jasno će ministar Tomislav Ćorić.
No, investicije ne idu samo ugroženima. Kroz nacionalni plan
oporavka u iduće tri godine plasirat će oko 9,3 milijarde eura
investicija. Idućeg mjeseca bi prvi nacrt plana trebao biti
gotov, no Europska komisija sredstva uvjetuje reformama.
“Pozivi za izgradnju kapaciteta, jačanje likvidnosti poduzetnika,
opremanje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta i to za sve
djelatnosti gospodarstva. (Kojom prvom reformom to pravdamo?). To
pravdamo upravo onim reformama kojim smo i rekli da ćemo poticati
razvoj gospodarstva, jačanje gospodarstva, administrativno
rasterećenje, fiskalnih i parafiskalnih nameta”, kaže ministrica
Nataša Tramišak.
No, premijer je potvrdio da se nameti čije ukidanje poduzetnici
najglasnije zazivaju, članarine u gospodarskoj i obrtničkoj
komori, te u turističkoj zajednici neće ukidati.