Više od 100 žena ubijeno je u Hrvatskoj u posljednjih pet godina, samo ove već pet
– Više od stotinu žena je ubijeno u Hrvatskoj u posljednjih pet godina, samo ove već pet. Veliki je problem kada se dogodi; mislim da je onda bespredmetno uopće raspravljati tko je kriv. Krivi smo svi koji nismo pružili zaštitu toj ženi i djeci. Trebamo krenuti od samog početka. Ništa ne znači zabrana prilaska, ako nema kontrole, ne vrijedi zvati ženu i pitati da li on krši mjeru. Tko je izdao mjeru, treba i kontrolirati da li se ona provodi, izjavila je Mirjana Duduković, predsjednica Ženske grupe Korak, na današnjem obilježavanju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
U Karlovcu je to učinjeno puštanjem u zrak crnih balona, za svaku ubijenu ženu po jednog, ali i porukama ženama koje trpe nasilje: Niste same, pomoći ćemo vam!
To više jer ionako prisutno obiteljsko nasilje dodatno je pojačala korona, izolacija, boravak žrtve s nasilnikom, a prijavu nasilja žrtvi otežala.
– U zatvorenom stanu ili kući je, zajedno s nasilnikom, a ne zna što će se dogoditi kada ga prijavi, hoće li biti mjesta do ode u sklonište, hoće li joj netko vjerovati, hoće li biti sigurna… U zadnje vrijeme i centri i policija traže smještaj za žene u skloništu što dokazuje da nasilja ima i da je povećan broj. Manje je dolazaka u Savjetovalište zbog postojećih mjera, no na SOS telefonu ima više poziva. Od početka koronakrize, dakle u šest mjeseci, imali smo više od 300 poziva. Obično bude dva do tri poziva dnevno, ali u mjesecu se dogodi da više puta zove ista žena, ne znaju što naprviti, zovu više puta, ispričala je Duduković.
Dodala je kako su sve vrste nasilja u porastu: emocionalno, seksualno, psihičko, ekonomsko, a malo kad se događa da bilo koje od tih nasilja ne prati i ono fizičko.
Ove godine Dan borbe protiv nasilja nad ženama posvećen je gluhim ženama jer se, premda su sve vrste invaliditeta teške, u ovoj pandemiji pokazalo da je gluhim osobama sve dodatno otežano.
– Nemamo dovoljno ljudi koji komuniciraju znakovnim jezikom, oni uglavnom komuniciraju čitanjem s usana, a maske itd. dodatno sve otežavaju. Zato želimo staviti dodatani naglasak da je potrebno uzeti u obzir i način i komunikaciju kad se stupi u kontakt s gluhim osobama, da treba imati strpljenja, paziti na gestikulaciju jer može izgledati kao zastrašivanje, ne treba vikati kad se komunicira s gluhima jer to ne znači da će oni čuti… Niz je elemenata koji otežavaju gluhim osobama da se uključe u zajednicu, od obrazovanja i zapošljavanja, koje je za sve osobe s invaliditetom teško ostvarivo, ali i nasilja i diskriminacije, pogotovo u malim sredinama gdje gluhe djevojčice, djevojke, žene teško uopće izlaze iz svog okruženja i najčešće ostaju doma, bez obrazovanja, upozorila je Gordana Jurčević, predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Karlovačke županije.