Tko sve zna, odnosno smije znati za provođenje izvida?
Slučaj Janaf je u RTL-u Danas komentirao bivši ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer.
Jedno od glavnih pitanja koja se postavljaju otkad se u javnosti pojavio cijeli slučaj je ono tko sve zna, odnosno smije znati da se provode izvidi, odnosno posebne dokazne radnje.
“Za poduzimanje posebnih dokaznih radnji zna najprije sudac istrage koji izdaje nalog da se provode posebne dokazen radnje, kojih ima u katalogu šest-sedam. Te radnje provodi policija. Tko u policiji? Da malo mudrujem, postoji jedna služba za posebne kriminalističke poslove koja je u sastavu Uprave kriminalističke policije, koja provodi te dokazne radnje. Koliki broj ljudi zapravo radi u toj službi, na tim dokaznim radnjama, ja konkretno ne znam, ali ako su te radne mnogobrojnije sigurno je veći broj ljudi uključen u tu priču. Ako je posrijedi tajna pratnja, onda za takvo nešto znaju i ljudi koji faktički provode tu tajnu pratgnju i snimanje određene osobe. O tome zapravo nešto sigurno znaju i tehničari koji ozvučavaju prostor – stanove, vozila… Naravno da zna i USKOK jer on je taj koji je predložio sucu istrage da se počnu poduzimati posebne dokazne radnje. Tko u USKOK-u? Zamjenik koji je zadužen za taj predmet i ravnatelj USKOK-a, a vrlo, vrlo vjerojatno i glavni državni odvjetnik kojega će ravnatelj USKOK-a u iole ozbiljnijim slučajevima izvijestiti o činjenici da se poduzimaju posebne dokazne radnje protiv te i te osobe, zbog sumnje da je počinila to i to”, objasnio je proces Žganjer.
Piše li negdje u zakonu da predsjednik i premijer ne moraju znati o izvidima?
“Ja na takvu odredbu nisam naišao. Pokušao bih pojasniti, ovdje se često postavlja pitanje je li to premijer znao ili nije. Ja mislim da premijer treba znati ukoliko se radi o rezultatima posebnih dokaznih tajnih mjera iz kojih proizlazi, sad ću hipotetski postaviti, da je pet ministara u jednoj kriminalnoj, garavoj zoni. Onda bih ja recimo kao glavni državni odvjednit izvijestio premijera jer se po mom sudu radi o jednoj vrlo ozbiljnoj stvari za stabilnost vlade, time za vjerodostojnost države i, ako hoćete, u kranjoj konzekvenci, posrijedi je pitanje nacionalne sigurnosti. Ali primarno vjerodostojnost države unutar same sebe”, rekao je Žganjer.
Što ako bi piramida išla do samog premijera? “Onda je pitanje bih li izvijestio premijera jer time bih obavijestio čovjeka kojega nadzirem i rezultati tog nadzora su pokazali da je on u nekoj kriminalnoj zoni”, odgovara Žganjer.
Je li DORH ovdje zakao? Jesu li trebali obavijestiti premijera pa i predsjednika?
“Ja ne znam tko je koga tu informirao. Nema obaveze i ne mogu premijer i predsjednik tražiti da ih se o nekim konkretnim dokaznim radnjama izvijesti. Je tu ne vidim neki zakonski normativni osnov, ali u više navrata sam kazao da postoji jedna druga mogućnost, govorim o premijeru, kada on može kao čelni čovjek državne uprave, a MUP je tijelo državne uprave, kad on može, obnašajući dužnost usmjeravanja i nadzora uprave, tražiti od ministra, a on po nekoj hijerarhiskoj ljestici nizbrdo informacije o tome provode li se neke posebne dokazne radnje koje su po svojoj naravi od interesa sa vitalne državne poslove i pitanja”, rekao je Žganjer.
On je, kada je bio ravnatelj USKOK-a, primarno po hijerarhiskoj ljestvici izvještavao glavnog državnog odvjetnika, a tada je to bio Mladen Bajić: “Ja ne znam je li i kome on dalje izvještavao, to trebate pitati njega”.
Mnogi kažu da bi komentiranje slučaja od strane političara samo moglo ići u korist okrivljenima.
“Čini mi se da se na jedan poprilično, bit ću slobodan kazati, neozbiljan način priča o ozbiljnim stvarima i toga je već jedna nemala količina tako da je to vjerojatno najvećem dijelu ljudi u Hrvatskoj pomalo i dodijalo, dosadilo. Ali moguće da će ova diskusija, više ili manje emotivna, eskplozivna, na relazicji predsjednik-premijer, zapravo i rezultirati nekim sjedanjem za stol, jednom tvrdom razmjenom mišljenja pa će rezultat toga možda biti i neko pametno, razborito zakonsko rješenje gdje će se ove stvari, u mjeri u kojoj je to moguće, staviti u neki normativni okvir. Može se postići jedan kvalitetan dogovor pa ćemo onda ubuduće živjeti s manje ovih tenzija”, rekao je na kraju Žganjer.