odaci iz 2011., u usporedbi s onima prošle školske godine, kažu da Gračac i Knin imaju gotovo upola manji broj učenika. Slijede Slunj i Županja.
Hrvatske školske klupe iz godine u godinu sve su praznije. Političari najavljuju nacionalne strategije, ali pobija ih sada Državni zavod za statistiku. Prema njihovoj statistici Hrvatska je ostala bez 250 tisuća učenika u posljednjih 30 godina. S tim problemom ne susreću se samo manja mjesta, već i veći gradovi Slavonije, Like i Zagore.
Pad broja učenika
U Belišću, gradiću s desetak tisuća stanovnika, sve je manje učenika. Od 2011. godine do prošle školske godine broj učenika pao je za 27 posto.
”Od 2001. školske godine do danas, do ove školske godine, tada je broj bio oko 1090 učenika, a sada je 656. Dakle iz tih brojeva se jasno vidi da je u 20 godina otišlo ili se broj učenika smanjio za 5 stotina i nešto”, rekao je ravnatelj OŠ Ivana Kukuljevića Belišće Darko Kovač.
Posljednjih godina ta brojka stagnira. U svakom razredu u Belišću otprilike je 20 učenika, pa su za sada sigurna i radna mjesta, no ako i ta brojka počne padati, bit će razloga za zabrinutost.
”Ta opasnost gubitka djela radnog vremena i radnih mjesta uvijek postoji”, kazao je Kovač.
Da problem postoji, svjesni su i građani.
”Ljudi su se iselili iz Hrvatske, u tome je najveći problem”, izjavila je Zdenka iz Belišća.
”U moje vrijeme je bilo puno više. Sad ima manje, ne znam koji je to razlog, bilo bi bolje da ih ima više”, kazao je Tihomir iz Belišća.
Depopulacijska područja
Belišće, nažalost, nije iznimka. Diljem zemlje, bitno je smanjen broj učenika u osnovnim školama. Podaci iz 2011., u usporedbi s onima prošle školske godine, kažu da Gračac i Knin imaju gotovo upola manji broj učenika. Slijede Slunj i Županja. Oko trećinu učenika izgubili su u Kutjevu i Iloku. Padu od 30 posto manje učenika približavaju se i Petrinja, Pleternica, Vrgorac, Drniš, Beli Manastir, Benkovac i Belišće.
Najgore je prošla Slavonija, nije puno bolje ni u Lici i Zagori.
”To su depopulacijska područja već desetljećima, ne smijemo zaboraviti da je taj proces počeo davno, ono što se često zanemaruje to su unutarnje migracije, seljenje ka Zagrebu kao nekakvom gospodarstvom centru što je jako bitno, ali ostali pokazatelji su bili i prije jako negativni”, kazala je demografkinja Sanja Klempić Bogadi.
Samo Zagreb bilježi rast broja učenika u odnosu na četiri najveća grada u Hrvatskoj. Osijek je izgubio 10 posto učenika, Split gotovo šest posto Rijeka gotovo dva posto. Ipak, ima i pozitivnih trendova. Rekorder je Omišalj, gradić na Krku s oko tri tisuće stanovnika bilježi rast od gotovo 15 posto. Veći je broj učenika u Svetoj Nedelji i POreču, a otprilike jednak rast imaju glavni grad, Dubrovnik i SOlin, dok blagi rast bilježe i u Zadru i Puli.
”Nažalost, procjene UN-a nam ne daju veliki optimizam za budućnost, ali jasno je da Hrvatska mora bez obzira na sve imati jasnu imigracijsku i populacijsku pronatalitetnu politiku da bi mogli očekivati da nam bude nešto bolje”, rekla je demografkinja.
Dok pada broj djece u školama, ni fakulteti ne mogu popuniti kvote. U ovoj godini ostalo je prazno gotovo 10 000 mjesta.