Znamo da je to povijesni maksimum i da je izuzetno opasno, kazao je Šonje o činjenici da se otpočetka krize očekuje rast duga na 90 posto BDP-a
Spašavanje gospodarstva i njegovo ponovno zahuktavanje nakon
lockdowna donijelo je Hrvatskoj u lipnju, u osvit parlamentarnih
izbora, veliko povećanje javnog duga, čak i veće nego prethodnih
mjeseci.
Prema podacima HNB-a objavljenima prošlog tjedna, u tom je
mjesecu Vlada Andreja Plenkovića povećala javni dug za 15
milijardi kuna, s 314,3 milijarde na kraju svibnja na 329,6
milijardi na kraju lipnja. Dok je povećanje duga u prvih šest
mjeseci ove godine čak 36,7 milijardi kuna.
Zašto smo se toliko zadužili u lipnju?
Najveći dio zaduženja iz lipnja otpao je na izdavanje 11-godišnje
obveznice vrijedne dvije milijarde eura. “Ministarstvo financija
10. lipnja uspješno je izdalo euroobveznicu na međunarodnom
tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde eura,
dospijeća 2031. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi
1,5 posto, a ostvareni prinos 1,643 posto”, objavili su 11.
lipnja iz Ministarstva financija, a potom su objasnili na što će
potrošiti novac koji su dobili.
“Primici od tog izdanja iskoristit će se za refinanciranje
euroobveznice iznosa 1,25 milijardi dolara, koja dospijeva u
srpnju 2020., pri čemu će se ostvariti godišnja ušteda na
kamatama od gotovo 360 milijuna kuna. Preostali dio izdanja
iskoristit će se za financiranje mjera za pomoć gospodarstvu
pogođenom pandemijom Covid-19, kako je i predviđeno u izmjenama i
dopunama državnog proračuna za ovu godinu”, objasnili su iz
Ministarstva financija.
U prvih šest mjeseci 2020. dug povećan za više od 36 milijardi
kuna
Inače, koronakriza i zatvaranje gospodarstva u ožujku i travnju,
donijelo je Hrvatskoj veliko povećanje javnog duga pa je on u tom
razdoblju prešao i granicu od 300 milijardi kuna. Na kraju 2019.
godine javni dug je, po podacima HNB-a iznosio 292,9 milijardi
kuna. Već u ožujku je bio osam milijardi kuna veći, a krajem
travnja je prešao 300 milijardi i iznosio je 304 milijarde.
U svibnju raste za dodatnih 10 milijardi, na 314,3 milijarde, a
potom u lipnju skače za još 15 milijardi na 329,6 milijardi. Kada
se sve zbroji, od početka godine do kraja lipnja javni dug
Hrvatske porastao je za više od 36 milijardi kuna.
Snižavaju se procjene rasta BDP-a u sljedećoj godini
Ono što zabrinjava je kako će Hrvatska vratiti to veliko
zaduženje generirano u ovoj godini. Na ruku nam ne idu ni
procjene o velikom padu BDP-a u ovoj godini, a još manje
činjenica da se u sljedećoj predviđa tek mršavi rast od 3,5
posto.
Početkom listopada Europska banka za obnovu i razvoj je objavila
novu, i to pogoršanu procjenu pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini.
Dok su u svibnju procjenjivali pad BDP-a u 2020. od 7 posto, u
najnovijoj analizi su ga “podigli” na 8,5 posto. Pogubnija
činjenica je što su procjenu rasta u 2021. sa svibanjskih 6,7
posto spustili na 3,5 posto.
Šonje za RTL: ‘U skladu s očekivanjima. A očekivanja su – loša’
Ekonomski analitičar Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i
urednik portala Ekonomski lab, za RTL.hr je kazao da od početka
koronakrize znamo da će javni dug ići do razina 90 posto BDP-a.
“Znamo da je to povijesni maksimum i da je izuzetno opasno, ali
to je posljedica svega što se događalo. To je u skladu s
očekivanjima, nema iznenađenja, a očekivanja su, naravno, loša”,
kazao je Šonje.
Šonje smatra da se odgovornom fiskalnom politikom može
upravljati tom razinom javnog duga. “No, da bi se to postiglo,
država se mora dubinski restrukturirati i promijeniti, bitno
smanjiti svoje troškove, postati puno efikasnija i provesti
reforme o kojima već dugo govorimo. Bez toga bit će problema
narednih godina”, kazao je Šonje.
Kazao je da se po pitanju javnog duga ne možemo uspoređivati s
velikim zemljama nego s malim otvorenim ekonomijama srednje i
istočne Europe kao što su Slovenija, Češka, Mađarska, Poljska, s
Bugarskom ili Rumunjskom. “U tom kontekstu Hrvatska je
najzaduženija zemlja tog tipa što samo po sebi govori koliko je
problem ozbiljan”, zaključio je Šonje za RTL.hr.