Jedan od najcjenjenijih hrvatskih znanstvenika i član savjeta Vlade dr. Dragan Primorac gostovao je u RTL Direktu
Brojni međunarodni znanstvenici pak potpisali su deklaraciju kojom traže posve drukčiji pristup. Imunitet krda, je rješenje, kažu najbolji umovi s Oxforda, Cambridgea, Essexa, i drugih velikih sveučilišta. Fokusirana zaštita, tako nazivaju svoju ideju.
Dakle, restrikcije za manje ugrožene skupine treba opustiti, i ljudima dozvoliti da normalno žive i izgrade imunitet kroz infekciju. Predlažu da škole i fakulteti rade normalno, da se mladima dozvoli bavljenje sportom, da mlađi ljudi rade normalno, nikako od doma, da rade restorani i kafići.
Tvrde da restrikcije ne daju rezultate, zbunjuju ljude. Kažu da su negativne posljedice lockdowna – manje cijepljenja djece, pogoršanje kardiovaskularnih bolesti, problemi s mentalnim zdravljem, manje pregleda za rak. Sve to dovest će do devastirajućih posljedica na zdravlje i još veće smrtnosti u godinama koje dolaze. Peticiju je dosad potpisalo više od 90 000 liječnika i znanstvenika u svijetu.
Je li moguć imunitet krda?
O ovim idejama u RTL Direktu govorio je jedan od najcjenjenijih hrvatskih znanstvenika i član savjeta Vlade dr. Dragan Primorac.
“Radi se o eminentnim znanstvenicima s uglednih Sveučilišta i nema dvojbe da su oni u pravu u velikom segmentu onoga što su izgovorili. S druge strane imamo kritičare koji kažu je i problem kod Covid-19 što posteoje neke dugoročne posljedice koje kolege ne spominju”, kazao je i dodao kako je jedan od problema baš spomenuti imunitet krda.
“Govorimo često o proizvodnji protutijela. No, ima po meni bitno važniji imunitet, a to je tzv. stanični imunitet koji proizvodi memorijske stanice. Mi znamo da taj imunitet čuva ljude koji su oboljeli od SARS-a 2003. godine, punih 17 godina”, rekao je.
“Još jedna grupa znanstvenika koja proturječi ovoj skupini kaže da je zapravo nemoguće proizvesti taj imunitet krda bez cjepiva”, kazao je Primorac.
“Ljudi su iznimno odgovorni”
Rekao je da više nitko u svijetu ne želi doći u sustav zatvaranja ekonomije i ljudi u kuće, iako još ne razumijeno sve vezano uz Covid-19. Primorac je optimist jer se sada zna više nego je to bilo na početku pandemije.
“S druge strane ljudi su, što svjedočimo u Hrvatskoj, iznimno odgovorni. Ako imamo već pojedinačne slučajeve ne možemo osuditi cijelu populaciju”, kazao je. Otkrio je da ima rezultate da je u posljednjih dva tjedna bilo mnogo manje inficirane djece u školama nego je to bilo na početku.
“Ako ćemo držati sustav odgovornosti, samoizolacije i biti oprezni, biti što manje u zatvorenom prostoru i kretati se i biti na otvorenom, mislim da nema razloga da budemo u panici pred zimu koja dolazi”, rekao je. Iznio je i teoriju dijela znanstvenika koji smatraju da će se zbog odgovornog ponašanja i nošenja maske na zimu i postotak oboljenja od gripe biti manji.
“Ovo može rezultirati s paradoksalnom situacijom u kojoj ne samo da ćemo reducirati broj inficiranih sa Covidom-19 nego i onih inficiranih gripom”, rekao je i naglasio da uz mjere koje su već predložene treba jačati i prirodni imunitet te naglasio da treba povećati količinu vitamina D, vježbati, psavati i biti što više vani.
Pomaže li slatki pelin?
Na pitanje pomaže li slatki pelin, Primorac je kroz smijeh kazao da o njemu ne može govoriti. “Ali ako je nekome pomogao, neka ga nastavi koristiti”, kazao je.
Naglasio je da danas možemo puno brže reagirati na neke situacije koje se dogode u pandemiji. “Objavljeno je da 37 posto ljudi koji su pozitivni na SARS-COV-2 potpuno bez simptoma i po definiciji su zdravi ljudi”, rekao je, a rekao je i da dolaze novi testovi koji puno brže daju rezultate.
Otkrio je da dio znanstvenika smatra kako Italija dobro stoji po brojkama u ovom drugom valu jer je odgovornost ljudi mnogo veća nego na početku pandemije, dok drugi kažu da se manje testira pa ima i manje pozitivnih, a treći da se u određenim sredinama razvio imunitet krda. “Prava istina je negdje možda na sredini”, rekao je.
Kako napreduju cjepiva?
Kazao je da možda nije loš prijedlog da se svaki dan ne objavljuju podaci o zaraženima, a govorio je i o cjepivima koja se razvijaju.
“Imamo 53 cjepiva koja su ušla u jednu od tri kliničke faze. Dobra vijest je što ih je 11 ušlo u treću fazu kliničkih ispitivanja. Imamo i 91 cjepovo koje su u pretkliničkim fazama istraživanja na životinjama. Ali i pet ih je odobreno za korištenje i cijepljenje iako nisu prošli treću kliničku fazu”, kazao je i objasnio je da je dobro što su strategije razvoja cjepiva različite.
“Teško je povjerovati da jedno od tih pristupa neće uroditi plodom”, rekao je. Kazao je i da se američki predsjednik Donald Trump u slučaju zaraze koronavirusom ponašao kao političar i tako kako će mu pomoći u kampanji.rojni međunarodni znanstvenici pak potpisali su deklaraciju kojom traže posve drukčiji pristup. Imunitet krda, je rješenje, kažu najbolji umovi s Oxforda, Cambridgea, Essexa, i drugih velikih sveučilišta. Fokusirana zaštita, tako nazivaju svoju ideju.
Dakle, restrikcije za manje ugrožene skupine treba opustiti, i ljudima dozvoliti da normalno žive i izgrade imunitet kroz infekciju. Predlažu da škole i fakulteti rade normalno, da se mladima dozvoli bavljenje sportom, da mlađi ljudi rade normalno, nikako od doma, da rade restorani i kafići.