Po tom pitanju očito nismo nimalo napredovali, a isto tako to nije nova "izmišljotina" već gotovo ukorijenjen običaj na ovim prostorima
Što je bilo prvo, kokoš ili jaje, šaljivo je filozofska rasprava u nekim zdravijim društvenim sredinama, a na ovim našim prostorima mogli bismo je interpretirati kao – što je bilo prvo, uhljebljivanje ili nepovjerenje građana u mogućnost dobivanja visoke funkcije bez korupcije i nepotizma?
Tekst u Karlovačkom tjedniku star već punih 60 godina, pokazuje da se stvari po tom pitanju nisu posebno izmijenile (a istovremeno i da nisu nimalo “friške” kako ponekad pomisle oni teško oboljeli od nostalgije).
Kao i danas, većina se ljudi nije ni odlučivala na prijave na natječaja, uvjerena da je direktor već ranije odabran, a kao i danas, vlast je to demantirala i čudila se od kuda im samo takve ideje.
Direktor bi, dakako, na kraju, opet kao i u većini slučajeva danas, postao onaj za kojeg je i ranije cijeli grad znao da će tako biti.
Cijeli grad osim, jel, onih koji su ga birali, oni se, eto, već šest desetljeća čude kako građani tako baš svaki put pogode…
“Direktorska mjesta nisu privlačna”, Karlovački tjednik, 3. veljače 1966. godine (digitalna.gkka.hr)
Prošlo je tek četrnaest dana od kako su raspisani natječaji za direktore radnih organizacija u karlovačkom kotaru. Do krajnjeg roka preostalo je još dva tjedna i u ovom trenutku je nemoguće dati ocjenu ukupne aktivnosti oko provođenja reizbomosti direktora u 39 radnih organizacija u karlovačkom kotaru.
Ipak, predsjedništvo Kotarskog sindikalnog vijeća dalo je pregled aktivnosti u sprovođenju ovog najvažnijeg zadatka na kraju prošle i početku ove godine. Iako je sindikalna organizacija bila nosilac ove aktivnosti u njoj su surađivale i sve ostale društveno-političke organizacije.
Koordinacija je bila dobra a suradnja uspješna, ali aktivnost je u raznim komunama bila različita. Općenito uzevši osnovni prigovor svodi se na to što se o reizbomosti najviše raspravljalo na nivou općina, a nije se u dovoljnoj’mjeri prodrlo među radnike u radne kolektive. Ipak uočeno je i dosta slabosti u ovoj aktivnosti.
Prije svega nesređeni spiskovi uvjetovali su da se do posljednjeg časa nije znalo koje organizacije, zapravo direktore obuhvaća reizbornost. Zato je broj takvih organizacija od prvobitnih 79 smanjen na svega 39.
Osim toga, uočene su i neke slabosti kod raspisivanja natječaja. Bilo je pokušaja korištenja reizbomosti za ostvarenje nekih sitnih ličnih interesa, mnogi direktori prisustvom raspisivanju natječaja pokušali su indirektno kontrolirati taj posao, neki su dolazili u općinske forume s potvrdama da ne podliježu reizbomosti a bilo je i slučajeva da su pokušavali jer postojeći direktori nisu prema statutu imali uvjeta za natjecanje.
Kod nekih radnih organizacija su primijetili da se na natječaje vrlo slabo odazivaju. Tako je u karlovačkoj općini od 11 raspisanih natječaja za direktore do sada prijavljeno nekoliko kandidata na svega dva natječaja, a ostalih devet je nakon 14 dana ostalo bez i jedne molbe.
Na sjednici predsjedništva je izneseno mišljenje da postoji neraspoloženje kod jednog dijela sposobnih mlađih ljudi da se javljaju na natječaje iako za njih imaju uvjete jer misle da je već netko “određen” za direktora i ne žele se dovoditi u neugodnu situaciju. Takva shvaćanja treba razbijati jer nemaju osnova i to će biti jedan od zadataka društvenih faktora u preostalom razdoblju.
Ocjene dosadašnje aktivnosti ipak nije data na sjednici predsjedništva. Razlog za to je činjenica da općinske skupštine u dostavljanju informacija o provođenju reizbomosti nisu bile u dovoljnoj mjeri političke već uglavnom administrativne.
(foto: kafotka.net)
