U početnoj fazi planira se ulaganje od 13,5 milijardi eura. Tim sredstvima trebao bi se izgraditi veliki centar za umjetnu inteligenciju koji bi, prema najavama, mogao otvoriti oko 6 tisuća radnih mjesta, ali i potaknuti brojna pitanja
Topusko je mala općina koju mnogi znaju po toplicama i iseljavanju stanovništva, no uskoro bi mogla postati i lokacija projekta Pantheon – jednog od najvećih podatkovnih centara u Europi. Dok jedni govore o investiciji stoljeća, drugi sumnjaju da je riječ o nerealnom projektu, pa se postavlja pitanje što zapravo stoji iza najavljenih milijardi.
Ogromna količina energije
– Investicija od 50 milijardi u Hrvatsku za izgradnju golemog podatkovnog centra i proizvodnje energije koja to podržava. To je zemlja u pokretu. To je najveća investicija u povijesti Hrvatske, izjavio je Chris Wright, američki ministar energetike.
U početnoj fazi planira se ulaganje od 13,5 milijardi eura. Tim sredstvima trebao bi se izgraditi veliki centar za umjetnu inteligenciju koji bi, prema najavama, mogao otvoriti oko 6 tisuća radnih mjesta, ali i potaknuti brojna pitanja.
Naime, podatkovni centri troše ogromne količine energije. Pantheonu je potrebno čak jedan gigavat električne energije, što je gotovo polovica ukupne potrošnje Hrvatske, pa se nameće pitanje odakle osigurati toliku količinu struje.
Utjecaj na okoliš?
Investitori planiraju izgradnju solarne elektrane snage 500 megavata, kao i trafostanice te oko 280 kilometara novih dalekovoda. To bi mogla biti značajna prilika za domaće tvrtke poput Končara i Dalekovoda.
– Treba proizvesti toliko kablova, treba staviti spojnice i to napraviti. To je jako veliki posao. Moram reći da sam se na prvu malo iznenadio da je to 1000 megavata, mi radimo s data centrima i to je nama poznato, ali 1000 megavata je ozbiljna snaga, rekao je Ivica Jakić, energetski stručnjak.
Otvara se i pitanje utjecaja na okoliš. Investitori tvrde da će centar koristiti vlastite izvore vode te da neće biti priključen na postojeću vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu.
– Tako funkcioniraju i geotermalne elektrane za koje sad vidimo da se grade. Nije ništa što bi trebalo značajnije utjecati na okoliš, rekao je Goran Krajačić, profesor na Zavodu za energetiku i okoliš na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Nova radna mjesta?
Ipak, kritičari upozoravaju na drugačiju sliku. Osim što proizvode velike količine topline, podatkovni centri stvaraju buku i troše resurse. Također, ističu da bi Hrvatska mogla morati uvoziti električnu energiju, dok broj radnih mjesta možda neće biti onoliko velik koliko se najavljuje.
– Ti centri ne zapošljavaju puno ljudi. Ovdje kad se pričalo o 6 tisuća ljudi ja sam rekao da je to šala. Takav centar zapošljava 1000-1500 ljudi uvrh glave, mislim da tu isto pretjerujem i to u pravilu nije visoko kvalificirana radna snaga, Lucijan Carić, stručnjak za sigurnost informacijskog sustava.
Slični projekti diljem Europe često nailaze na otpor lokalnog stanovništva.
U njemačkom Freyensteinu pokrenuta je peticija protiv izgradnje velikog centra. U Groß-Gerau i nizozemskom Zeewoldeu investitori su nakon prosvjeda odustali, dok su građani izražavali nezadovoljstvo i u Dublinu te Marseilleu.
Razvoj AI
– Ti data centri uz struju troše goleme količine vode. Kako je u biti to što rade ti data centri na kraju uvijek na neki način sufinancirano, sponzorirano, oslobođeno poreza, cijena struje i vode se na kraju prebacuje na građane, objašnjava Carić.
Unatoč kritikama, izgradnja podatkovnih centara u svijetu se nastavlja. Razvoj umjetne inteligencije potiče nova ulaganja i određuje smjer tehnološkog napretka.
– Moramo i mi tu kulturu ‘neću ništa u svom dvorištu’ zaboraviti. Imate cijelo vrijeme narativ u gospodarstvu – ne smijemo biti samo turistička zemlja, je l’ tako. Ako nema sunca, nema mora, nema gostiju – kriza je, nema ekonomije. Dođu investitori za različite projekte, evo samo nemojte da je kod nas. Što onda hoćemo, upitao je premijer Andrej Plenković.
Nitko nije dolazio
Slavka Bajić iz sela Pecka, gdje žive samo dvije obitelji, nije pristala prodati svoje zemljište investitorima. Brine je kako bi projekt mogao utjecati na njezino stado od 110 ovaca.
– Strah me kako me nije strah, ali ne znam, vidjet ćemo što će se graditi i što će biti jer nitko nije dolazio tu da nam kaže nešto, neku informaciju, rekla je Bajić.
Zanimljivo je da su prve informacije o projektu objavljene u Wall Street Journalu. Nakon najave megafarme pilića, Banovina bi sada mogla dobiti i megacentar za umjetnu inteligenciju. Dok broj stanovnika u ovom kraju opada, broj velikih projekata očito raste.
