Plenković je još jučer u kontekstu prestanka moratorija na ovrhe najavio da bi te mjere trebale vrijediti od 1. listopada do kraja godine
– Mi smo pokazali koliko smo učinili za očuvanje radnih mjesta za
naše sugrađane i zaposlenike u privatnom sektoru. Vlada je
učinila sve da naši građani dobivaju plaće. Uspjeli smo i da
turistička sezona bude solidna, i pritom zadržali optimistične
trendove kreditnog rejtinga i pogleda prema eurozoni”, ustvrdio
je Plenković na današnjoj tiskovnoj konferenciji gdje su
predstavljene nove mjere za ublažavanje posljedica koronakrize.
Plenković je na početku konferencije podsjetio na efekte mjera
koje su do sada uvedene.
“Krajem drugog mjeseca, dakle 29. veljače, imali smo 1,5 milijuna
osiguranika, a 15. listopada imamo 3210 osiguranika više. Prema
podacima HZZ-a isplatili smo 6,85 milijarde kuna kroz razne
mjere, a kad se uzmu u obzir i otpisani doprinosi, cifra se penje
na 10 milijardi kuna”, kazao je Plenković.
U kontekstu mjera podsjetio je da broj oboljelih od Covida
posljednih 20-ak dana raste, odnosno da imamo imamo četiri puta
više aktivnih slučajeva nego 1. listopada
Cilj je bio da se mjerama omogući održavanje niske stope
nezaposlenosti, zadržavanje likvidnosti, spas turističke sezone i
manji gospodarski pad od predviđenog, ustvrdio je Plenković.
Istaknuo je dvije ključne mjere; skraćivanje radnog vremena te
drugu i još bitnija, stupnjevanje potpore sukladno padu prometa.
“Idemo na 70 posto, dosad je bilo 50, smanjujemo dokumentaciju,
maksimalna mjesečna potpora po radniku raste 2800 kuna. U tjednu
koji traje pet dana netko moze raditi dan i pol, a ta tri pol
dana nadokanit će država”, kazao je Plenković na temu skraćivanja
radnog vremena.
S obzirom na stupnjevanje potpore sukladno padu prometa,
Plenković je rekao da se zapravo prepravila postojeća mjera.
“Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Potpora od
2000 kn za pad prometa od najmanje 40 posto, 4000 kn po radnika
ide za pad prometa od 60 posto na više. Korisnici potpore
oslobađaju se plaćanja doprinosa”.
“Pad prometa se neće mjeriti na mjesečnoj bazi nego se uspoređuje
pad prometa u drugom i trećem kvartalu s prometom u drugom
i trećem kvartalu 2019. te na taj način imamo realniju sliku pada
prometa u pojedinim djelatnostima. Ostavljamo iznimku za sektor
kojima je rad ograničen odlukama stožea, poput usluga hrane i
pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na
mjesec ili ovo s kvartalima”, rekao je Plenković.
Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac, a riječ je o
trošku od 300 do 350 milijuna kuna, rekao je Plenković.
Dodao je i da se širi sektor djelatnosti koje su obuhvaćene
mjerama te sa sada odnose i na povremeni prijevoz. Uz njega, u
ugrožene će ući i biljna i stočarska proizvodnja te
ribarstvo.
“Korisnici potpora za mikropdouzetnike (do devet zaposlenih)
imaju pravo na potporu bez obzira na sektor kojim se bave. Mjere
idu od 1. listopada do kraja ove godine”, potvrdio je Plenković.
“Temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na
sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim
da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazive vezane
uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od sedam milijardi kuna
potpore, a do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2
milijardi kuna”, izjavio je Plenković
“Ovim mjerama smo uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je
bio i prije. To je omogućilo da nemamo eskalaciju
nezaposlenosti”.
Plenković i Aladrović su potom odgovarali na novinarska
pitanja.
Na pitanje o tome tko će to financirati, Plenković je kazao da je
Vlada pronašla način da u proračun ima dovoljno sredstava, pa i
350 milijuna kuna.
“Znate da smo se pravododno snašli i s aranžmanima s HNB-om, i
svim postalima, mi smo održali da svi u Hrvatskoj imaju i plaće i
mirovine. Nikada u ovakvoj krizi niti jedno niti drugo došlo u
pitanje, a ovdje imamo i iskorak u privatnom sektoru”, ustvrdio
je Plenković.
Aladrović se nadovezao na premijera i prokomentirao pitanje
otpuštanja u pojedinim sektoriam rekavši da će danas od sindikata
zaprimiti prijedloge vezano uz otpuštanja te da je stav Vlade da
oni koji otpuštaju radnike ne mogu biti korisnici otpora.
“Naravno, za one radnike koje se mjera koristi, ne može doći do
otpuštanja. To je naš generalni stav”, rekao je Aladrović i dodao
da nije bilo puno slučajeva u kojima su poslodavci primali
potpore i otpuštali radnike.
Naveo je i da se u tim slučaju potražuju potpore te je dosad
vraćeno 100 milijuna kuna HZZ-u.
Na pitanje je li Vlada svjesna da je mnogim poduzetnicima
jednostavnije uzeti mjere i poslati zaposlenike doma, Aladrović
je kazao kako oni koji ne obavljaju svoju djelatnost neće moći
koristiti mjere.
Jedna novinarka priupitala je Plenkovića o načinu na koji
komunicira o broju osiguranika u medijima.
“Terminološki se mogu složiti, tako se komuniciraju podaci koje
Državni zavod za statistiku obrađuje i koje u pravilu imaju
određeni vremenski gap. Mi komuniciramo broj osiguranika kao
istovjetan broju zaspolenih jer su trendovi jednaki. Kriza
očekuje da djeluje svakodnevno i komuniciramo broj osiguranika.
Ako raste broj osiguranika, onda raste i broje zaposlenih”, kazao
je Plenković.
Premijer Andrej Plenković komentirao je i sukob s predsjednikom
Zoranom Milanovićem.
“Na Predsjedništvu je govorilo četvero ljudi, a većinu toga sam
govorio ja. Ne znam tko vam je rekao da se pričalo o jačoj
reakciji, ali recite mu da vam kaže istinu. Nema nikakvog desnog
krila HDZ-a i ideje naše promjene ustava zbog nekih naših
neslaganja, da to sasiječem u korijenu”, rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na predsjednikovu primjedbu o službenim putovanjima
te je kazao da je je dosad tri puta letio helikopterom,
“Ne vidim tu nekakvu dramu, nije o tome odlučivala moja služba
sigurnosti, već ja. Sigurno da ću procjenu o tome hoću li
putovati avionom ili helikopterom donijeti ja, uzimajući naravno
u obzir sigurnosne savjete”, rekao je.
Osvrnuo se i na situaciju s veledrogerijama i obustavu lijekova
bolnicama i ljekarnama te o jučerašnjem sastanku koji je završio
tako da su predstavnici s njega otišli i to navodno nakon pet
minuta.
“Čuo sam se s ministrom Berošem. Sastanak je trajao gotovo sat
vremena. Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima,
ponekad baš prije izbora. Ponuda na stolu je bila ona koja je
bila moguća bez rebalansa. Nakon njega nalazit ćemo rješenja kako
da se osigura održiv sustav plaćanja”, kazao je Plenković.
Ustvrdio je kako zbog dugovanja prema veledrogerijama ne može
doći do prekida cijepljenja protiv gripe.
O ponovnom početku ovrha i kritikama kako ni vlada ne ispunjava
svoje obveze prema veledrogerijama, rekao je kako se to ne može
uspoređivati s dužnicima prema telekomima.
“Bit će lijekova, te veledrogerije moraju operirati na hrvatskom
tržištu”, rekao je.
Novinari su ga upitali i je li istina da Belje preuzima
poslovanje Meglea, a on je poručio da mu je drago da je Fortenova
grupa kroz Belje krenula u preuzimanje.
“Mi se kao vlada bavimo gospodarskim pitanjima pa i stranim
ulagačima”, rekao je Plenković.
Premijer je za kraj poručio građanima da budu odgovorni i da vode
računa o zdravlju ljudi koji su oko nas.
“Nestašnim lakonskim ponašanjem možemo učiniti štetu sebi i
svojim bližnjima. Nije ovo stomatološki problem”, poručio je
Plenković.