Pacijenti koji su iskusili pet simptoma tokom prvog tjedna bolesti su pod većim rizikom razvijanja dugog COVID-a
Za grupu oboljelih od koronavirusa čiji je oporavak
dugotrajan proces, pojava simptoma je početak dugotrajne bitke.
Kod mnogih COVID-19 pacijenata bolest traje tjednima ili
mjesecima. Liječnici su to počeli nazivati “dugim Covidom”.
Te pojedince je teško proučavati pošto nisu svi dobili adekvatnu
dijagnozu zbog pretrpanosti sustava za testiranje ili
neuobičajene prirode simptoma, piše
Science Alert.
Nedavno istraživanje provedeno na King’s Collegeu u Londonu, koje
još nije prošlo recenziju, promatralo je više od 4000 pacijenata
oboljelih od koronavirusa diljem Švedske, Velike Britanije i
SAD-a. Pacijenti su morali bilježiti simptome putem aplikacije.
Četiri tjedna granica
Oko 20 posto je izjavilo da se ne osjeća bolje nakon četiri
tjedna bolesti, što je prag koji istraživači opisuju kao prijelaz
na tzv. dugi Covid. Do osmog tjedna, oko 190 pacijenata je
prijavilo rezidualne simptome, dok je do dvanaestog tjedna gotovo
100 pacijenata izvijestilo da se još uvijek nisu oporavili.
Pacijenti koji su iskusili više od pet simptoma tokom prvog
tjedna bolesti su pod znatno većim rizikom razvijanja dugog
COVID-a, neovisno o spolu i dobnoj skupini.
Identificirano je pet simptoma koji služe kao prediktori za dugi
COVID. To su:
– iscrpljenost
– glavobolja
– poteškoće s disanjem
– bolovi u mišićima
– promukao, hrapavi glas
“Važno je iskoristiti znanje koje smo prikupili tokom prvog vala
pandemije kako bi mogli smanjiti dugoročne posljedice drugog”,
rekla je dr. Claire Steves, autorica istraživanja.
Gotovo 98 posto pacijenata s dugim COVID-om je prijavilo
iscrpljenost, dok je 91 posto prijavilo glavobolju.
Uloga spola, dobi i indeksa tjelesne mase
Najsnažniji “prediktor” razvoja dugog Covida je dob, prema
rezultatima istraživanja s King’s Collegea. Oko 22 posto
sudionika istraživanja više, u dobi od 70 i više godina prijavilo
je dugotrajne simptome, u usporedbi s onima u dobnoj skupini od
18 do 49 godina.
Sudionici s višim indeksom tjelesne mase su također imali veću
vjerojatnost razvoja dugotrajnog oblika bolesti.
Iako se spol nije pokazao kao snažan prediktor, za žene u mlađim
dobnim skupinama je postojala veća vjerojatnost razvoja takvog
oblika bolesti nego za muškarace. Oko 15 posto žena u
istraživanju imalo je dugotrajne simptome, u usporedbi s malo
manje od deset posto muškaraca.
Rezultati su neočekivani pošto je za muškarce vjerojatnije da će
razviti teški oblik bolesti Covid-19 naspram žena. Još nije
utvrđeno zašto je to tako, ali neka su istraživanja pokazala da
je možda stvar brzine reakcije imunološkog sustava, koji navodno
može biti brži kod žena.
Drugi su mogući razlozi bihevioralne prirode, utoliko što
muškarci imaju nezdraviji životni stil i u većoj mjeri odbijaju
nositi maske i prati ruke.
Treće objašnjenje je da jednostavno više žena sudjeluje u
istraživanju.
“Je li to zato što više žena iskusi dugotrajne simptome? Je li to
zato jer je za žene vjeorjatnije da će podlijeliti svoje
zdravstveno stanje i sudjelovati u istraživanju? Zaista ne znam
dok ne prikupimo dovoljno podataka o svima”, izjavila je Natalie
Lambert, asistentica medicine na Sveučilištu u Indiani koja je
istaknula da svi mogu razviti dugotrajne simptome.
“Može se dogoditi apsolutno svakome, bez obzira na to koliko su
prethodno bili zdravi”.
Manjak istraživanja s osobama koje nisu hospitalizirane
Istraživanje ovog tipa koje od pacijenata traže da u aplikaciju
bilježe simptome daleko su od savršenog.
“S Covidom su simptomi toliko brojni i sveobuhvatni da ljudi
ponekad ne prepoznaju da je nešto povezano s bolešću dok ih ne
pitate za njih. To smo uočili s primjerice zamagljenim vidom”,
rekla je Lambert.
No, čak i podaci iz istraživanja s rupama može biti koristan kaže
Lambert.
Većina istraživanja o koronavirusu su fokusirana na pacijente u
bolnicama, za koje je vjerojatnije da će razviti određene
simptome, primjerice dobiti temperaturu. U istraživanju s King’s
Collegea, temperatura se pokazala kao snažan prediktor bivanja u
bolnici.
Kako bi se bolje razumijele posljedice virusa, više istraživanja
bi trebalo promatrati osobe koje nisu hospitalizirane,
uključujući ljude koji su asimptomatski.