Broj umrlih zadnjih tjedana raste, no postotak smrtnih ishoda pada. Zašto je tome tako, pojašnjavaju epidemiolozi dr. Goranka Petrović i dr. Bernard Kaić iz HZJZ-a.
Broj umrlih od bolesti Covid-19 sve je veći, kako u Hrvatskoj,
tako i u svijetu. I dok taj broj zabrinjava, ostaje slabo
primijećena činjenica da je udio umrlih u broju zaraženih sve
manji.
Naime, prema podacima koje je Hrvatski zavod za javnozdravstvo
objavljivao od početka epidemije, lako se dade vidjeti da su
primjerice 4. lipnja na 2246 potvrđeno zaražene osobe bile 103
preminule osobe, što je smrtnost od 4,58 posto. 19. rujna bilo je
već 14.725 potvrđeno zaraženih, a preminule su 244 osobe, što je
1,66 posto. 28. listopada zaraženih (barem pozitivno testiranih)
je bilo ukupno 40999, a od početka epidemije od koronavirusa su
preminule 493 osobe, što je 1,2 posto. Već u nedjelju broj umrlih
se povećao na 562, no broj ukupno zaraženih veći je nego u lipnju
za
Kako smo već pisali, istraživanja su pokazala da za to postoji
više razloga, a dr. Goranka Petrović, specijalistica
epidemiologije i zdravstvene ekologije, Voditeljica Odjela za
respiratorne bolesti i putničku medicinu iz Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo i voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih
bolesti HZJZ-a dr. Bernard Kaić za RTL.hr je pojasnila o čemu se
radi.
1. Manje registriranih slučajeva
“Činjenicu da je u Hrvatskoj udio umrlih u prvom valu bio gotovo
pet puta veći nego u drugom treba promatrati u širem kontekstu
progresije epidemije od prvog slučaja zabilježenog u veljači pa
do danas, uključujući i nesrazmjer detektiranog broja zaraženih u
prvom i drugom valu. Tako je velika većina ukupno oboljelih od
COVID-19 tijekom epidemije registrirana u drugom valu epidemije –
gotovo 95% ukupno zaraženih”, kaže dr. Petrović.
Jedan od razloga za to su stroge restriktivne mjere, odnosno
popularno zvani lockdown koji je Hrvatska, zajedno s velikim
dijelom svijeta uvela u prvom valu, a koje su značajno usporile
širenje infekcije.
“Također, s obzirom na sezonu gripe i drugih respiratornih
infekcija, treba uzeti u obzir da dio oboljelih od COVID-19 zbog
nespecifičnih i najčešće blagih do srednje teških simptoma nije
ni zatražio medicinsku pomoć, pa nije niti registriran u
zdravstvenom sustavu, ili su, ako su i zatražili liječničku
pomoć, bili prepoznati kao gripa ili neka druga viroza,
stvarajući dojam veće smrtnosti od COVID-19 nego što je ona
stvarno bila”, kaže dr. Petrović dodajući da je to tzv. “fenomen
vrha sante leda” zbog manjeg nazivnika.
Dr. Bernard Kaić iz HZJZ-a je k tome istaknuo da je Hrvatska na
početku epidemije značajno manje testirala, samo one s jasnom
kliničkom slikom. “Moguće je da su nam tada više promicali
neprepoznati slučajevi nego sada, pa je jednostavno ukupna
smrtnost zbog toga ispala veća”.
Statistička analiza Istraživanje otkrilo zašto u drugom valu
stopa smrtnosti ne raste sa sve većim brojem zaraženih
2. Virus se proširio među mlađom populacijom
Nakon popuštanja restrikcija, dolaska ljeta i godišnjih odmora,
bilježi se ponovni porast broja zaraženih, sa “značajnom razlikom
u distribuciji novozaraženih prema dobi” – drugim riječima
tijekom ljeta zarazilo se daleko više mladih ljudi između 20 i 29
godina koji uglavnom nisu imali kronične boleste i nisu razvili
teži oblik Covida, mada je i toga bilo, o čemu smo također
pisali.
“Tako je u drugom valu više od polovice zabilježenih oboljelih
mlađe od 45 godina (55%), sa svega 13% oboljelih u dobi od 65
godina i stariji, što je dvostruko manji udio u odnosu na
prvi val, kada je taj broj iznosio 26% ukupno oboljelih. Ova
razlika još je više izražena u osoba u dobi od 80 godina i
stariji, koji su u prvom valu činili 10,4% ukupno oboljelih u
usporedbi sa 3,5% tijekom drugog vala”, kaže dr. Petrović.
U prvom je valu bio dakle daleko veći udio starijih osoba u dobi
od više od 65 godina, a naročito onih starijih od 80 godina, zbog
čega je relativni broj umrlih, odnosno postotak umrlih u odnosu
na broj zaraženih u prvom valu bio veći, jer su te osobe, zbog
svoje dobi ali i zbog u pravilu prisutnih višestrukih
komorbiditeta, u najvećem riziku razvoja komplikacija i smrtnog
ishoda od COVID-19 bolesti, objašnjava dalje dr. Petrović.
“Tome treba pridodati i u međuvremenu postignut napredak u
razumijevanju prirode same bolesti, njezinih patogenetskih
mehanizama te u liječenju oboljelih primjenom lijekova kao što su
deksametazon i remdesivir”, zaključila je dr. Petrović iz HZJZ-a.
Dr. Kaić nam je rekao i da zasad nema nikakvih dokaza o tome da
se virus promijenio, odnosno mutirao na način da izaziva jače ili
blaže oblike bolesti.