Promocija plus ekskluzivno za RTL provela je istraživanje o mjerama protiv koronakrize u Hrvatskoj
Agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL provela je
istraživanje na 1300 ispitanika u kojem su odgovorili na pitanja
vjeruju li Nacionalnom stožeru, kojima članovima i stručnjacima
najviše, ali i podržavaju li strože mjere i lockdown.
Rezultate istraživanja u RTL-u Danas prezentirala je Damira
Gregoret.
Vjeruju li građani Stožeru?
Istraživanje pokazuje da stariji građani imaju više povjerenja
nego mlađi.
Najviše ispitanika, 36 posto, poručuje da imaju povjerenja u rad
i mjere Nacionalnog stožera ali uz rezerve i prema mjerama i
prema postupcima. Trećina građana u Stožer ima ili malo (18
posto) ili nimalo (15,2 posto) povjerenja dok veliko (15,4 posto)
ili potpuno (13,8 posto) povjerenje Stožeru daje nešto manje od
30 posto građana. Kako je istraživanje provedeno u cijeloj
Hrvatskoj vidljivo je da Istrijani imaju najviše povjerenja, a
Slavonci najmanje.
Kome građani najviše vjeruju?
A što je s povjerenjem u same stručnjake koje slušamo od početka
koronakrize – bilo iz Stožera bilo znanstvenici izvan
njega?
Alemka Markotić (23,5 posto), koja se u posljednje vrijeme rjeđe
pojavljuje u medijima, prvi je izbor, ali vjeruje joj manje od
četvrtine svih ispitanika. Ministru zdravstva Viliju Berošu (20,7
posto), koji je na proljeće bio najpopularniji političar,
još manje – nešto iznad petine. Treći je izbor Ivan Đikić (16,7
posto) koji nije član Stožera, a vidimo uživa dvostruko više
povjerenja od Krunoslava Capaka (8,4 posto), glavnog epidemiologa
Stožera, s kojim se javno sve glasnije razilazi u stavovima.
Ostalim stručnjacima iz Stožera i izvan njega građani još manje
vjeruju. Miroslavu Radmanu (4,2 posto) nešto iznad 4 posto,
Gordanu Laucu (2,3 posto) dvostruko manje. Tek nakon toga je šef
Nacionalnog stožera, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik
Vlade. Premijer u Davora Božinovića ima najviše povjerenja
dok mu, prema istraživanju, vjeruje tek 2 posto ispitanika. Da ne
vjeruju baš nikome poručuje više od 15 posto građana. Svim
ostalim članovima Stožera i znanstvenicima koji javno iznose
stajališta o koroni vjeruje manje od 2 posto Hrvata.
Ocjene mjera Stožera
Prelazimo na ocjene konkretnih, aktualnih mjera Stožera. Da su
one potpuno pogođene dominantan je odgovor – 41,9 posto. Nešto je
manje onih koji smatraju da su nedovoljne (35,9 posto) dok
sadašnje mjere Stožera pretjeranima (17,7 posto) ocjenjuje gotovo
18 posto ispitanika.
Koje mjere bi uveli građani?
A kako bi krizu vodili sami građani i što bi oni uveli od strožih
mjera koje su aktualne u drugim europskim državama? Zatvaranje
noćnih klubova (75,4 posto) zagovara više od 75 posto ispitanika,
dvadesetak posto tome se protivi (22,7 posto). Oko zatvaranja
kafića Hrvati su podijeljeni, ali više je protivnika zatvaranju –
56 posto. Još dominantnije ‘ne’ vidljivo je i kod pitanja
zatvaranja restorana (61,9 posto).
Građani se protive obustavi rada vrtića kao i prelasku na on-line
nastavu osnovnih i srednjih škola, isto misle i o radu fakulteta.
Najviše je protivnika zatvaranja vrtića – gotovo 80 posto (79,6
posto). 75 posto ne želi obustavu nastave u osnovnim školama,
gotovo 70 posto u srednjima (67,3 posto).
Opcije koje premijer zasad odbacuje – ne žele ni građani.
Uvođenju policijskog sata, što zaziva koalicijski partner Radimir
Čačić, protivi se gotovo 75 posto ispitanika (73,8 posto).
Djelomični lockdown odnosno djelomično zatvaranje zagovara gotovo
40 ispitanika (36,8 posto) ali protivnika je više – gotovo 60
posto (56,4 posto). Opći lockdown želi 16,1 posto ispitanika dok
se potpunom zatvaranju (78,8 posto) protivi gotovo 80 posto
Hrvata!
Kazne za nenošenje maski
Završavamo s mjerom koju su također uvele neke države a to je
novčano kažnjavanje za nenošenje maske ili neispravno nošenje –
60 posto ispitanika zaziva kažnjavanje dok se nešto iznad 37
posto tome protivi (37,3 posto).
Ni ovo kao ni dodatno pooštravanje mjere zasad nije na stolu no
idućeg tjedna produljuju se aktualne hrvatske korona mjere. Od
novih opcija zasad je najavljena jedino mogućnost dodatnog
ograničavanja javnog okupljanja.
NAPOMENA: Istraživanje je agencija Promocija plus provela od
2. do 6. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška
uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto