Karlovačka županija prva je u zemlji sama izdvajala novac za razminiranje u koje je do sad utrošeno više od 350 milijuna kuna
Iako je plan bio da to postane 2015., a onda prije 2019.,
Karlovačka županija još nije županija bez mina: u njoj je oko 45
kvadratnih kilometara minski sumnjivog prostora, dio kojeg je
miniran, ali za to nema pouzdanih zapisnika minskih polja.
– Minski sumnjivi prostor prostire se dijelom kroz općine Tounj,
Josipdol, Plaški, Saborsko, Rakovica i Cetingrad uz granicu s
BiH. Radi se o pretežno šumskom području (99,7 posto), koji je
dosta teško dostupan zbog konfiguracije terena. Sve minski
sumnjive površine uredno su označene tablama upozorenja na minsku
opasnost, kazao nam je Bernardo Pahor, voditelj županijskog
Odsjeka za opće poslove, protokol i odnose s javnošću, te
koordinator za razminiranje.
Prema prvim podacima iz 1995. godine, kada je počelo
razminiravanje nakom VRO Oluja, kao minski sumnjivo područje u
Karlovačkoj županiji bilo je vođeno cca. 200 kvadratnih
kilometara.
– Godinama se to smanjivalo, kako su pristizali podaci o
zapisnicima minskih polja, te kroz sustavni tehnički izvid i
poslove razminiranja. Tijekom ove godine razminiravano je na
području općina Tounj, Saborsko i Cetingrad, ali još nemamo
konačnih podataka o ukupno odrađenoj površini . neki radovi još
nisu završeni, rekao je Pahor.
Karlovačka županija prva je u zemlji sama je izdvajala novac za
razminiranje u koje je do sada uloženo više od 350 milijuna kuna.
– Od toga su cca. 5,8 milijuna kuna vlastita sredstva Karlovačke
županije, a oko 7 milijuna kuna su donacije iz različitih izvora,
uglavnom međunarodnih. Iz EU fondova je povučeno 29 milijuna kuna
za razminiranje poljoprivrednih površina u Karlovačkoj županiji,
a ostatak i najveći dio su sredstva iz državnog proračuna, naveo
je Pahor.
U županiji je od mina u 184 minska incidenta stradalo 267 osoba,
od kojih 62 smrtno.