'50 posto američke populacije ima neki oblik mentalnih tegoba kao posljedicu pandemije', ističe stručnjak
Neuroznanstvenik, akademik Ivica Kostović (77), počasni ravnatelj
Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, redoviti profesor
neuroznanosti u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu u
Zagrebu, i dalje se bavi znanošću u miru svog doma, i na
Institutu za mozak, ali nikamo drugdje ne izlazi.
S Kostovićem, koji se usavršavao na vodećim sveučilištima u SAD-u
i postdoktorirao na Sveučilištu Johns Hopkins, a bio je i
konzultant na Yaleu, Večernji list je razgovarao
o posljedicama COVID-a na mozak ljudi.
”Prve radove o tome objavili su Kinezi, koji tvrde da su dobili
mikro promjene u 50 posto slučajeva u moždanoj cirkulaciji. Na
krovu nosne šupljine nalaze se izdanci živaca mozga, prvi neuron
njušnog puta i njegovi izdanci su u gornjem dijelu njušne regije
nosne šupljine i tim putem virus ulazi u mozak. Kinezi su
pokazali da virus zahvaća i oštećuje posebno one dijelove mozga
koji primaju informacije preko sinaptičkih veza od njušnog puta.
Gubitak okusa neurološki je znak, ali to mi nije jasno jer je
dalek put od okusnih pupoljaka do mozga. Ne znamo kako se virus
širi u mozgu i hoće li ostaviti posljedice. Trebat će za to puno
istraživanja i znat ćemo to tek za 20 godina.
Danas se zna da se Alzheimer razvije u starijoj dobi, a prvi
znakovi te bolesti mogu se analizom magneta naći već 20 godina
prije i tako je i kod drugih neurodegenerativnih bolesti. Ne mogu
se posljedice COVID-a na mozak otkriti na brzinu, iz tiska je
povučeno 30 posto radova jer su na brzinu objavljeni. Amerikanci
će prvi objaviti relevantne radove jer imaju sto milijuna
zaraženih i vrhunske znanstvenike.
COVID utječe i na mentalno zdravlje, 50 posto američke
populacije, prema nekim istraživanjima, ima neki oblik mentalnih
tegoba kao posljedicu pandemije. Neki ne viđaju članove obitelji,
neki se osjećaju osamljeno, čovjek u dijelu mozga inzula ima
osjećaj za sigurnost, a nevidljivi neprijatelj kao informacija
ulazi preko milijuna naših neurona u mozak i izaziva strah i
nesigurnost”, pojašnjava akademik Kostović.