Mjere su stupile na snagu 28. studenog i na snazi su do 21. prosinca
S obzirom na epidemiološku situaciju i mogući prijenos bolesti
COVID-19 sve osobe na području Republike Hrvatske obavezne su
pridržavati se stroge mjere fizičkog distanciranja, svih
propisanih epidemioloških mjera, posebnih preporuka i uputa
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te nužnih epidemioloških
mjera.
Mjere su stupile na snagu 28. studenog i na snazi su do 21.
prosinca. Jutarnji list je objavio sve
nelogičnosti donesenih mjera, a mi prenosimo dio.
Na upit kojih su pet najrizičnijih situacija ili mjesta gdje se
građani najčešće zaraze, osim obiteljskih druženja, koja su
detektirana kao najveća žarišta i postoje li o tome konkretne
analize, Stožer je odgovorio:
”Situacija i epidemiološki pokazatelji prate se za područje
cijelog teritorija RH, s posebnim fokusom na županije s najvećom
stopom potvrđenih slučajeva. Bitno je napomenuti da u ovome
trenutku ne govorimo nužno o ‘velikim’, izdvojenim žarištima
povezanim s određenom aktivnošću, već je činjenica da je u ovome
trenutku nužno smanjiti broj i frekvenciju kontakata, odnosno
ostale prepoznate rizične situacije u kojima se osobe susreću ili
grupiraju na način koji će u što većoj mjeri umanjiti već
prepoznate negativne kratkoročne i dugoročne učinke u društvu.”
Valja istaknuti da Stožer ne navodi podatke temeljem kojih je
odredio koje su to “prepoznate rizične situacije u kojima se
osobe susreću” i koje treba smanjiti. Podaci o tome gdje su se
oboljeli zarazili, barem za one osobe za koje su epidemiolozi to
uspjeli utvrditi, bili bi minimalna baza za donošenje odluka.
Stožer ne navodi ni to.
Zatvorene su teretane i druga mjesta za vježbanje te obustavljeni
treninzi za sve koji nisu profesionalni sportaši. Tu su uključena
i djeca, koja istovremeno mogu ići u školu. Zašto ste se odlučili
za takvu mjeru?
”Nije problem u prijenosu zaraze u teretanama, na bazenima ili u
sportskim dvoranama, već je problem u grupnim treninzima u svim
sportovima. Ovaj čas, dok su na snazi nove mjere, cilj je
smanjiti kontakte u raznim okolnostima svakodnevnog života, što
uključuje treninge u svim grupnim sportovima, jer pružaju
mogućnost da se na istom mjestu okupljaju djeca i mladi, ali i
radno aktivni sportaši rekreativci iz raznih mjesta, dijelova
grada i slično i provode vrijeme u bliskom kontaktu prije ili
nakon treninga.
Kako je nemoguće organizirati grupne treninge i sva prateća
događanja u svakom klubu uz poštivanje epidemioloških mjera, a
nailazi se na situacije gdje se prije i poslije treninga sportaši
druže, tako je privremeno obustavljeno skupno treniranje da se
smanji broj ostvarenih kontakata u populaciji.”
Dakle, Stožer kaže da teretane, koje su u potpunosti zatvorene,
nisu problematične u pogledu prijenosa zaraze, nego je problem
što se tamo nalaze ljudi iz različitih sredina koji se i nakon
treninga druže. Stožer zanemaruje da se ljudi druže i nakon posla
i nakon odlaska u trgovačke centre i nakon kazališnih predstava.
Zašto ugostiteljima nije dopušteno raditi na terasama? Koliki se
udio oboljelih zarazio u kafićima, koji su u potpunosti
zatvoreni?
”U uvjetima lokalne transmisije kakva je trenutno u Hrvatskoj i
Europi, nije moguće, a naročito u slučaju kafića, točno
identificirati izvor zaraze. No, poanta zatvaranja kafića i nije
zato što su kafići identificirani kao ‘žarišta’ kao što su to
bila neka okupljanja ili drugi ugostiteljski objekti, već kako bi
se ograničio kontakt osoba, naročito na mjestima gdje je više
skupina koje se međusobno ne poznaju, odnosno dolaze iz
različitih područja u koja povratkom mogu širiti zarazu”,
odgovor je Stožera.
Zanimljivo je da Stožer nije zatvorio kafiće zato što bi oni
eventualno bili identificirani kao žarišta, nego kao dio šire
strategije, ali ta strategija ne obuhvaća trgovačke centre,
također mjesta masovnog susretanja i okupljanja.
Na čemu se temelji odluka da trgovački centri i trgovine
neprehrambenim proizvodima ostanu otvorene?
”Prilagodba mjera, kao i sama epidemija i njezini pokazatelji su
dinamičan proces sklon relativno brzim promjenama, a uzevši u
obzir i ekonomsko-gospodarske kontekste, može se zaključiti da
govorimo o vrlo kompleksnom balansu koji je nužno ostvariti pri
donošenju mjera, a osobito onih na nacionalnoj razini”, poručuju
iz Stožera.
Dakle, Stožer se kod kafića vodi širom strategijom, ali kod
trgovačkih centara, presudio je ekonomsko-gospodarski kontekst.
Stožer ne tumači ovakvu razliku u pristupu, piše Jutarnji list.