Potraga otkriva koliko građana je već pokušalo prijeći granicu s lažnim nalazima.
Negativan PCR test ili liječnička potvrda da ste prebolili COVID
19 jedina su dva dokumenta koja vam mogu omogućiti slobodan
ulazak u Hrvatsku. Ako ih nemate policija će vam propisati
samoizolaciju dok ne napravite test. Upravo je to razlog
najnovijeg, sve popularnijeg, kaznenog djela.
Voditelj Službe za granicu PU brodsko-posavske Ivica Ostrun kaže
kako je hrvatska ove godine evidentirala 30-ak lažnih PCR
testova, na što su policijski službenici postupili na propisan i
zakonit način.
Testovi se krivotvore kako bi se najčešće izbjegla samoizolacija.
“Ona se može skratiti jedino dokazom da osoba ima negativan PCR
test koji će predočiti policijskim službenicima na graničnom
prijelazu” kaže Ostrun i dodaje kako testiranje može biti od 500
do 700 kn pa takvu cijenu navodi kao mogući razlog krivotvorenja
testova.
Nekima je tako pošlo za rukom prijeći granicu. U Zavodu za javno
zdravstvo Međimurske županije za prvi slučaj krivotvorenja testa
njihove ustanove doznali su iz Austrije.
Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Marina
Payern Pal kaže kako joj je to nezamislivo: “Jedno iskustvo od
jučer s kojim smo se mi prvi puta susreli bio je upit iz jednog
doma za starije i nemoćne u Austriji o autentičnosti, za dva
rezultata koja su obrađena u našem laboratoriju, znači za dva
uzorka gdje je voditeljica tog doma posumnjala u vjerodostojnost
tog nalaza i nama se obratila gdje smo mi utvrdili da su ti
nalazi krivotvoreni jer ne odgovaraju našim brojevima protokola
kroz koji su zavedene osobe točno koje su kod nas testirane.”
Krivotvoriti rezultate testa za koronu kako bi u Dom za starije i
nemoćne zvuči nepojmljivo. Strašno i tužno zvuči i razlog
nedavnog prelaska državne granice starijeg, bolesnog gospodina,
koji je nakon što je u autobusu ulovljen s lažnim negativnim
testom obrazložio da želi umrijeti kod kuće. Gospodin je
korigirao datum izdavanja testa što je izazvalo sumnju.
Svaki test ili potvrdu o preboljenom Covidu policija na granici
unosi u svoju bazu. Spomenuti gospodin već je jednom zabilježen u
sustavu te je policajcima odmah bilo jasno o čemu se radi. Dakle,
s jednim testom nije moguće dva puta proći, međutim ako je to
prvi put, utvrđivanje autentičnosti testa za policiju nije lak
posao.
Ravnateljica Payern Pal kaže kako je takvu provjeru moguće
napraviti samo ako se test provjeri u ustanovi u kojoj je izdan.
Ostrun objašnjava kako je najlakše obaviti provjeru ako PCR test
ima QR kod. Ako nema, onda se koriste druge metode kao što su
detekcije krivotvorine, provjeravaju se podaci u bazama podataka,
kao što je vrijeme testiranja, vrijeme dobivanja nalaza, serijski
broj testa, a u slučaju da imamo dodatnih upita, kontaktiramo
epidemiološku službu.
Takva vrsta provjere mogla bi objasniti višesatna čekanja na
graničnim prijelazima. Nalaz testiranja međimurskog Zavoda
primjerice nema QR nego barcode, drugačiju vrstu, također
elektronske oznake. Payern Pal kaže kako onda više nema
mogućnosti za bilo kakve pogreške, a barcode osobu prati s
uzorkom do nalaza.
U Zavodu za janvo zdravstvo Međimurske županije dnevno obrade i
do 600 uzoraka, a ravnateljica kaže kako je to zahtjevalo potpuni
preustroj njihove djelatnosti i jako dobru organizaciju. “Sve to
ne bi bilo moguće da nismo imali inženjera molekularne
dijagnostike, našu inženjerku Novak koja je to postavila od samog
početka na pravi način” kaže Payern Pal.
Inženjerka molekularne biologije Ines Novak kaže kako dobivaju
dnevno oko 300 do 400 uzoraka te kako u jednoj turi mogu obraditi
94 uzoraka koji po završetku idu na pisanje i verifekaciju nalaza
te dostava rezultata nalaza testiranim osobama.
PCR aparat omogućio je puno veći broj testova i digao kvalitetu
cijelog laboratorija na višu razinu. “Znači u uređaju se
izoliraju nukleinske kiseline koje se onda umnožavaju, to je
uređaj za PCR, nakon što on odradi svoje, rezultati se prikazuju
u obliku krivulja, svakom pacijentu je pridružena krivulja koja
nam onda pokazuje je li osoba pozitivna ili negativna” objašnjava
Novak i dodaje kako je krivotvorenje testova direktna pljuska
znanosti, a istaknula je kako su oni tu da pomognu ljudima te da
joj je strašno što se barata s krivotvorenim nalazima.
Pravovaljani testovi bi trebali biti osnova za borbu s
pandemijom, kao i naravno dostupnost njihovih rezultata.
Ravnateljica Payern Pal kaže kako se njihovi uzorci obrađuju
tijekom dana i po završetku dana se šalju liječnicima. Dodaje
kako upisuju sve te nalaze u platformu HZZO-a.
Kako iz laboratorija kažu da sve rezultate testova, dakle i
pozitivne i negativne šalju u HZZO, pitali smo ih imaju li
djelatnici MUP-a uvid u njihovu bazu podataka. Iz HZZO-a su
poručili kako policajac vidi je osoba u registru izoliranih ili
samoizoliranih i tamo vas i sam registrira ukoliko nemate
negativan PCR test. Međutim i dalje je nejasno zašto granični
policajci ne vide cijelu bazu.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na upit ima li MUP pristup
njihovim informacijama kažu: “Svi laboratoriji unose rezultate
završenih testiranja na COVID platformu HZZO-a pa bi možda HZZO
trebalo pitati o komunikaciji s ostalim strukturama.”
Granični policajci se moraju snaći jer ne mogu vidijeti nalaze, a
informatičko poboljšanje koje očekuju trebalo bi olakšati
građanima kojima je određena samoizolacija da iz nje što prije
izađu.
Pandemija je nedvojbeno ubrzala informatički i znanstveni razvoj,
međutim iako i HZZO i HZJZ imaju podatke o svim testiranima,
policija iz nekog razloga ne koristi sve podatke. Ravnateljica
Payern Pal kaže kako se mora reagriati čim se utvrdi pozitivan
nalaz jer inače njihov posao gubi smisao.
Krivotvoritelj testa moguće čini čak dva kaznena djela.
Krivotvorenje isprave, ali i potencijalno širenje zarazne
bolesti. Osim što time ugrožava život ljudima koji ga okružuju,
direktno poništava napore tisuća vrijednih ljudi koji naše živote
pokušavaju spasiti.