Sve što niste znali o Valentinovu - provedite ga najljepše što možete i zapamtite kako nije samo danas dan ljubavi!
Svakog 14. veljače u godini slavimo Valentinovo ili Dan
sv. Valentina, poznatije još i kao Dan zaljubljenih. Svi
zaljubljeni cijeli dan provest će s boljom polovicom, a svi samci
će, iz šale kažu, jesti sve bombonjere i slatkiše iz dućana koji
su svugdje na popustima baš zbog ovog sveca.
Kako je došlo do Valentinova?
Tko je bio pravi Valentin i zašto je ovaj najromantičniji praznik
nazvan po njemu? Legenda o Valentinovu nastala tijekom
trećeg stoljeća u Rimu, za vladavine cara Klaudija II. Tijekom
svoje vladavine, Klaudije je odlučio da slobodni muškarci čine
bolje vojnike, pa je mladima zabranio brak kako bi ih držao
usredotočenima i podalje od potencijalnih obiteljskih smetnji.
Mladi svećenik zvan Valentin zaključio je da je takav zakon
nepravedan i počeo prkositi carevoj odredbi nastavljajući u
tajnosti sklapati brakove za mlade ljubavnike.
Klaudije je na kraju otkrio Valentinove postupke, dao ga uhititi
i ubrzo nakon toga osuditi na smrt. Tijekom svog boravka u
zatvoru, Valentine se zaljubio u kćer svog tamničara, koja ga je
posjetila u zatvoru. Prije nego što je usmrćen, Valentin je
poslao pismo djevojci s potpisom “tvoj Valentin”, osnovni
izraz koji se i danas koristi u nekim jezicima (Your Valentine).
Pogubljen je 14. veljače 270. godine.
Najstarija čestitka
Najstariju čestitku za Valentinovo napisao
je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namjenio ju je
svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj. Simbol
je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se
prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga
on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi. Svake se
godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitaka, a nešto
više pošalje se jedino za Božić. U Americi, zanimljivo, čak
15 posto čestitaka za Valentinovo djevojke pošalju same sebi.
Zašto cvijeće?
Stoljećima cvijeće simbolizira plodnost, ljubav, brak i
romantiku, ali romantična povijest darivanja cvijeća dolazi
iz staromodnog običaja slanja cvjetnih buketa kako bi se
prenijele neverbalne poruke. Uveo ga je Charles II od Švedske u
18. stoljeću, a svaki je cvijet imao određeno značenje, što
je omogućilo cjelovit razgovor. Danas ljudi nastavljaju slati
cvijeće u posebnim prigodama ili izražavati osjećaje ljubavi
darivajući ga, prenosi
Brockbuilt.
Valentinovo je, uz Majčin dan, dan i kada se kupuje najviše
cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta na
Valentinovo zajedno dobiju oko 50 milijuna ruža.
U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine
pristigne oko tisuću ljubavnih pisama za Juliju.
“Neromantične” zemlje…
Valentinovo ne slave neke muslimanske zemlje. Uzbekistan,
Turkmenistan, Malezija, Indonezija, Iran, Saudijska Arabija i
Pakistan su zemlje koje ne slave Valentinovo.