Bandićev strelovit uspon kreće 1993. kada postaje tajnik gradske organizacije SDP-a, a dvije godine poslije i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Milan Bandić rođen je 22. studenog 1955. u Poganoj Vlaki u Općini
Grude u BiH. U Zagreb je došao na studij gdje je upisao Fakultet
političkih znanosti. Više puta je isticao kako je tijekom
studija teško fizički radio: istovarivao šećer i ugljen te žbukao
pročelja gradskih zgrada te je s tom solidnom zaradom mogao
vraćati studentski kredit. Na jednom plesnjaku u Studentskom
centru upoznao je i buduću suprugu Vesnu s kojom je kasnije dobio
kćer Ana Mariju.
Nakon završetka fakulteta najprije je odslužio vojni rok te se
zaposlio u Ledu, prvo u hladnjači, a nakon šest mjeseci –
na uredsko radno mjesto. U Ledu se zadržao do 1983. kada kao
“stručnopolitički radnik za ONO i DSZ” prelazi u Općinski komitet
SKH Peščenica. Na taj način zapravo počinje i njegova politička
karijera.
Ostao je u Komunističkoj partiji, kasnije po dolasku
višestranačja u Socijaldemokratskoj i za vrijeme Domovinskog
rata, kada ta stranka i nije uživala veliku popularnost. Bandićev
strelovit uspon kreće 1993. kada postaje tajnik gradske
organizacije SDP-a, a dvije godine poslije i zastupnik u Gradskoj
skupštini Grada Zagreba.
Dolazak na vlast i velika greška zbog koje je morao
privremeno otići
Predsjednik zagrebačkog SDP-a postao je 1997. godine, a na
izvanrednim izborima u Zagrebu 2000. Milan Bandić predvodi listu
SDP-a koja je osvojila najviše mandata te tako postaje
gradonačelnik.
SDP predvođen Bandićem pobjeđuje i na redovitim izborima 2001.,
no nakon nešto više od pola godine događa se incident koji će
obilježiti prvu fazu njegove karijere. S 1,6 promila alkohla u
krvi, Bandić je u siječnju 2002. skrivio manju prometnu nezgodu,
pobjegao vozaču kojeg je udario, pokušao podmititi policajce da
bi na kraju pokušao i njima pobjeći. Policijsko izvješće sa svim
detaljima događaja procurilo je u medije, a Bandić je bio
prisiljen podnijeti ostavku.
Zamijenila ga je Vlasta Pavić, a on se kao zastupnik preselio u
Gradsku skupštinu. U Skupštini je pak 3. srpnja 2003. pretrpio
moždani udar. Za vrijeme redovite sjednice osjećao se loše,
povraćao je i znojio se. Tadašnji gradski zastupnik, a kasnije
ministar zdravstva i Bandićev protukandidat na izborima za
gradonačelnika 2013. godine, Rajko Ostojić, prepoznao je simptome
moždanog udara i vlastitim ga automobilom prebacio u KBC Rebro.
Već u rujnu Bandić se vratio na posao. Počeo je živjeti zdravije,
a javno je redovito promovirao da svako jutro trči po atletskoj
stazi školskog igrališta u Kušlanovoj.
Na izborima 2005. ponovno je nosio SDP-ovu listu i ponovno
pobijedio te tako treći put postao gradonačelnik.
Predsjednički izbori 2009. i kraj ljubavi između Bandića
i SDP-a
Kada je 2007. umro Ivica Račan, kandidirao se za šefa SDP-a, no
ispao je već u prvom krugu. Dvije godine poslije, gradski odbor
SDP-a ga je jednoglasno izabrao za kandidata za gradonačelnika na
prvim izravnim lokalnim izborima. Četvrti gradonačelnički mandat
dobio je u drugom krugu, u izravnom srazu s Josipom Kregarom,
osvojivši 61,84 % glasova.
SDP je u srpnju iste godine održao unutarstranačke izbore na
kojima se odlučivalo o stranačkom kandidatu na predsjedničkim
izborima. Ivo Josipović pobijedio je Ljubu Jurčića, a Bandić je
bio razočaran što nije mogao biti jedan od kandidata za
predizbore. Nakon što je objavio kandidaturu za predsjednika
Republike, SDP je medijima poslao priopćenje u kojemu se navodi
kako je Bandić objavom kandidature za predsjednika Republike
Hrvatske aktivirao automatsku primjenu članka 15. Statuta SDP-a,
čime mu je prestalo članstvo u SDP-u.
U drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio ga je upravo
SDP-ov kandidat, Josipović. Zanimljiv je i podatak koji su tada
iskopali mediji: Milan Bandić je do objave svoje predsjedničke
kandidature već imao 250 kaznenih prijava.
2011. godine doživio je neuspjeh na parlamentarnim izborima, no
zato je na lokalnim izborima 2013. uvjerljivo pobijedio čovjeka
koji mu je spasio život, Rajka Ostojića, te osvojio još jedan
mandat na čelu Zagreba.
Uhićen je u listopadu 2014. Nakon mjesec dana provedenih u
pritvoru, pušten je uz jamčevinu od 15 milijuna kuna.
Nakon izlaska Bandić nije smio dolaziti na posao, potpisivati
akte ni komunicirati s gradskim djelatnicima. U pritvor je vraćen
zbog utjecaja na svjedoke pa ponovno pušten nakon odluke Ustavnog
suda.
Milan Bandić osumnjičen je, a kasnije i optužen za niz kaznenih
djela, među ostalim, za pogodovanje, nezakonito zapošljavanje,
korištenje službenog automobila u privatne svrhe, krivotvorenje
isprava… Sudski sporovi protiv zagrebačkog gradonačelnika i
dalje traju.
Šest mandata na čelu grada
Na parlamentarnim izborima 2015. i 2016. godine izlazi s novom
strankom kojoj je dao ime po sebi, Bandić Milan 365 – Stranka
rada i solidarnosti. Na izborima i 2015. i 016. osvaja po dva
mandata u Saboru, no oko sebe okuplja nezadovojnike iz drugih
stranaka, koji bježe u njegov saborski klub, a on ih naziva
“žetončićima”.
Na izborima 2020. godine međutim ne uspijeva prijeći izborni prag
i ostaje izvan Sabora, no na lokalnim izborima koji se imaju
održati u svibnju išao je po sedmi gradonačelnički mandat. Nakon
toga, rekao je prošle godine, planirao je otići u mirovinu.