Hrvatska bi do kraja desetljeća trebala imati ukupan broj zaposlenih iznad 1,8 milijuna osoba
Portugalsko predsjedništvo Vijeća EU u svibnju organizira
sastanak na kojem se očekuje da će Europska unija
prihvatiti nove socijalne ciljeve koje treba ispuniti do 2030.
godine.
Jedan od glavnih ciljeva je da do kraja desetljeća bude
zaposleno barem 78 od 100 osoba u dobi od 20 do 64 godine. Svakoj
državi članici prepušteno je da postavi svoje ciljeve.
Hrvatska treba imati više od 1,8 milijuna zaposlenih do 2030.
Hrvatski cilj je da do kraja 2030. zaposlimo 75 posto
odraslih u dobi od 20 do 64 godine, što je osjetno iznad
trenutačnih prosječnih razina u EU.
Kako bi se to ostvarilo, Hrvatska bi do kraja desetljeća morala
otvoriti dvjesto tisuća novih radnih mjesta te bi ukupan broj
zaposlenih bio nešto iznad 1,8 milijuna osoba.
Hrvatska je trenutno treća najlošija članica EU s udjelom
zaposlenosti u odrasloj populaciji od samo 66 posto. Lošiji od
Hrvatske samo su Grčka i Italija, gdje je taj udio nešto iznad 60
posto.
Pri vrhu su Švedska, gdje rade 82 od 100 odraslih, zatim Njemačka
gdje je taj udio 80 posto, ali tik uz Nijemce su Češka i Estonija
koje su bolje i od Nizozemske. Slovenija je već sada po
zaposlenosti na 76 posto, gdje bismo mi željeli biti za deset
godina, kao i Bugarska, a Slovačka ima udio od 73 posto.
“Naš gospodarski oporavak mora biti uključiv, pravedan i
podrazumijevati velik broj radnih mjesta. Želimo ukazati na
važnost postupnog prelaska s hitnih politika na politike oporavka
za naša tržišta rada, što će EU poduprijeti iz svojih izvora
financiranja”, kazao je Valdis Dombrovskis, izvršni
potpredsjednik za gospodarstvo tijekom postavljanja ciljeva.
EU želi da se 60 posto odraslih dodatno osposobljava i doškolava
Isto tako EU želi da barem 60 posto odraslih ima omogućen
neki oblik osposobljavanja i doškolovanja svake godine. Sve bi to
trebalo smanjiti broj osoba u opasnosti od siromaštva ili
socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna osoba.
U Hrvatskoj se u opasnoj zoni nalazi 18 posto populacije.
Državama je dana preporuka da potaknu otvaranje radnih mjesta i
tranziciju tržišta rada iz sektora koji slabe u sektore koji
rastu, osobito digitalne i zelene sektore.
Nove mjere trebale sadržavati tri elementa: poticaje za
zapošljavanje i potporu za poduzetnike, mogućnosti za
usavršavanje i prekvalifikaciju te poboljšanu potporu službi za
zapošljavanje. Posebna će se pažnja posvetiti i osobama s
invaliditetom koje imaju pravo na sudjelovanje u svim sferama
života isto kao i svi drugi.
Jednakost plaća Europska komisija objavila je i prijedlog o
transparentnosti plaća kako bi se osiguralo da žene i muškarci
budu jednako plaćeni za jednak rad. Riječ je o jednom od
političkih prioriteta predsjednice Ursule von der Leyen. Trenutno
žene zarađuju 15 posto manje od muškaraca, a mirovine su im
30 posto niže.
Nova pravila za poslodavce
Poslodavci će tako, kada direktiva stupi na snagu, kandidatima
morati dati informacije o početnoj plaći ili mogućem rasponu
početne plaće u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili
prije razgovora za posao. Poslodavci neće smjeti kandidate pitati
o njihovim prošlim plaćama.
Zaposlenici će imati pravo od poslodavca zatražiti informacije o
svojem individualnom platnom razredu i prosječnim platnim
razredima, raščlanjene po spolu, za kategorije radnika koji
obavljaju rad jednake vrijednosti.
Nadalje, poslodavci s najmanje 250 zaposlenika moraju objaviti
informacije o razlici u plaćama između njihovih radnica i
radnika.
Ako se u izvješćima o plaćama otkrije rodna razlika u plaćama od
najmanje 5%, poslodavci koji takvu razliku ne mogu opravdati
objektivnim razlozima morat će provesti procjenu plaća u
suradnji s predstavnicima radnika.
Godišnji troškovi izvješćivanja o plaćama za poslodavce
procjenjuju se na 379 do 890 eura za poduzeća s više od 250
zaposlenika.
Nakon što predloženu direktivu o transparentnosti prihvate vijeće
i parlament, države članice imat će dvije godine da je prenesu u
nacionalno zakonodavstvo i Komisiji dostave relevantne tekstove o
prenošenju.