crna predviđanja

Kako će nam izgledati budućnost u promijenjenoj klimi: Ljeta će trajati od svibnja do listopada

Utvrdili su da bi sjeverna polutka mogla imati ljeto koje započinje početkom svibnja, a završava sredinom listopada do 2100. godine

Klimatska kriza utječe na naš planet u tolikoj mjeri da bi ljeta
na sjevernoj polutci mogla potrajati i do pola godine do 2100.
godine, upozorili su znanstvenici.

To ne znači dulje izležavanje na suncu, već dramatične utjecaje
na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i ekologiju, piše Science
alert.

Iako bi produljeno razdoblje sunčanog vremena u početku moglo
zvučati privlačno, tako značajan pomak u godišnjim dobima može
prouzročiti goleme poremećaje u ekosustavima koji su uravnoteženi
s trenutnim vremenom i temperaturama.

Od dugih vrućih razdoblja i šumskih požara, pa sve do
promjenjivih migracija životinja koje utječu na prehrambeni
lanac, studija zaključuje da će se, ako se globalno zagrijavanje
nastavi, rizici za čovječanstvo s vremenom samo pogoršati.
Promjene su se već počele događati.

“Ljeta su sve dulja, a zime sve kraće i toplije zbog globalnog
zatopljenja”, kaže oceanograf Yuping Guan iz Kineske akademije
znanosti.

Znanstvenici su promatrali dnevne klimatske podatke od 1952. do
2011., obilježavajući dane s najtoplijih 25 posto temperatura tih
godina kao ljetne mjesece, a one s najhladnijim temperaturama kao
zimske mjesece.

Analiza je otkrila da se ljeto u prosjeku produljilo sa 78 na 95
dana od 1952. do 2011., a zima se skratila sa 76 na 73 dana.
Proljeće i jesen također su se skratila, za devet, odnosno pet
dana. Dok proljeće i ljeto počinju postupno ranije, jesen i zima
počinju kasnije.

Utvrdili su da bi sjeverna polutka do 2100. godine mogla imati
ljeto koje započinje početkom svibnja, a završava sredinom
listopada.

To bi donijelo niz posljedica, a neke od njih je više vremena s
alergenim peludom u zraku i daljnje širenje tropskih komaraca
koji prenose bolesti.

“Brojne su studije već pokazale da promjena godišnjeg doba
uzrokuje značajne rizike za okoliš i zdravlje”, kaže Guan.

Na temelju podataka prikupljenih od 1952. godine, mediteranska
regija i Tibetanska visoravan doživjele su najviše promjena kada
su sezonski ciklusi u pitanju, ali malo je vjerojatno da će bilo
koji dio svijeta moći izbjeći udarce klimatskih promjena.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest