Na javnoj tribini predstavljene su Izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata i novi Zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata
Izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima, između ostalog,
donose brži postupak dobivanja statusa ratnog vojnog invalida i
snižava dob za starosnu mirovinu, a novi Zakon o civilnim
stradalnicima iz Domovinskog rata donosi strože uvjete i prava
neće moći ostvariti abolirani neprijateljski vojnici ili članovi
njihovih obitelji.
Najavio je to na javnoj tribini u Karlovcu ravnatelj Uprave za
pravne i stambene poslove Ministarstva hrvatskih branitelja
Vladimir Bergman, kazavši kako su, nakon dvije godine primjene
Zakona o hrvatskim braniteljima, uočeni neki nedostaci u samoj
provedbi tog zakona.
– Primjerice, ostvarivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog
invalida koje je trajalo, na žalost, i do tri, četiri godine.
Čekalo se ratni put, čekalo se vještačenje, prethodna stručna
procjena u bolnicama. Ta stručna procjena čekala se godinu dana,
ratni put se čekao isto toliko, i vještačenje. Ovim izmjenama i
dopunama Zakona će se nastojati skratiti ti rokovi. Odjel
hrvatskih branitelja više neće biti u Zavodu za vještačenje, nego
će biti utemeljena nova liječnička povjerenstva sastavljena od
stručnjaka, liječnika specijalista, koje će imenovati ministar,
prvostupanjska i drugostupanjska, i tu se nadamo da će biti
ubrzan postupak ostvarivanja tog statusa, rekao je Bergman.
Smanjena je dobna granica od 65 godina za odlazak u starosnu
mirovinu tako da će biti skraćena za broj godina provedenih u
ratu pa će, primjerice, netko tko je bio pet godina u Domovinskom
ratu punu starosnu mirovinu moći ostvariti sa 60 godina.
Nov je Zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata. Do sada je bio
na snazi Zakon o zaštiti civilnih i vojnih invalida rata, iz
1992., koji je mijenjan 12 puta.
– Dosadašnji zakon je regulirao prava civilnih žrtava iz Drugog
svjetskog rata, partizane, domobrane i mirnodopske invalide itd.
pa je bila određena zbrka. Sada donosimo novi kako bi se
regulirala prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Išlo
se na to prvenstveno jer roditelji poginule djece u Domovinskom
ratu ta prava do sada nisu mogli ostvarivati ako su bili
zaposleni ili umirovljeni, napomenuo je Bergman.
Predstavnikci braniteljskih udruga iz Karlovačke županije
izrazili su bojazan da će se kroz taj zakon moći “provući” i oni
koji su bili agresori u Domovinskom ratu, abolirani pripadnici
neprijateljske vojske.
Bergman je odgovorio da novi Zakon precizno definira tko ne može
dobiti takav status. Onaj tko smatra da je stradalnik Domovinskog
rata, a popisi postoje, može podnijeti zahtjev, ali to ne znači i
da će dobiti status civilne žrtve: morat će dokazivati da je
stradao u okolnostima proizašlim iz Domovinskog rata, od bombe
primjerice, a ne u prometnoj nezgodi. Jasno je, pak, propisano
tko ne može ostvariti status civilne žrtve rata.
– To su pripadnici paravojnih vojnih postrojbi, pomagači,
suradnici, izvršitelji, poticatelji i tako dalje i pripadnici
njihovih obitelji. Svi ostali koji su stradali u Domovinskom ratu
i za to imaju medicinsku dokumentaciju iz Republike Hrvatske, ne
iz Krajine, s okupiranog odručja, moći će podnijeti zahtjev za
ostvarivanje tog prava. Provodit će se upravni postupak gdje će
se za svakog pojedinačno tko podnese zahtjev utvrđivati je li bio
pripadnik, suradnik, poticatelj paravojnih vojnih snaga, što će
se utvrđivati po popisima SOA-e, MUP-a, MORH-a itd., poručio je
Bergman.