'Opet imamo jedan porast, ali što se Hrvatske tiče najgori dio je iza nas, kazao je Lauc
Neki će reći – ugostitelji su doživjeli kopernikanski obrat. Ali nisu jedini. Prije 25 dana znanstvenik Gordan Lauc na svom je Facebooku pokopao koronu, uz riječi RIP korona, možete se opustiti. Sada piše: rast broja zaraženih poziva na oprez.
Gordan Lauc bio je gost RTL Direkta.
Je li vi to onda priznajete da ste pogriješili?
“Ovisi kako stvari gledamo, ja mislim da smo mi naš najveći dio pandemije odradili prošle godine i da je ovo jedan kraj vala. Opet imamo jedan porast, ali što se Hrvatske tiče najgori dio je iza nas.”
Znači ne brinu vas ove brojke koje danas gledamo? Imamo najgoru brojku u tri mjeseca, evidentno je da raste broj ljudi koji su u bolnicama, imamo velik broj ljudi na respiratorima, vidjeli smo u usporedbi s drugim zemljama EU da sad imamo najveći porast.
“Mi imamo veći porast nego druge zemlje, ali smo i dalje po broju zaraženih ispod prosjeka EU. U Hrvatskoj još nema toliko zaraženih koliko u nekim drugim zemljama. Naravno, ove brojke zovu na oprez u onim dijelovima Hrvatske gdje ima veći broj zaraženih i to je primarno dio obale i Grad Zagreb. Recimo, velik dio Slavonije je u jako dobroj situaciji. U Hrvatskoj je velik broj ljudi prebolio, ali velik broj ljudi još nije prebolio. Nažalost, proljeće je zakasnilo nekoliko tjedana, ja se dosita nadam da ćesa tvarnim dolaskom proljeća ti brojevi početi padati i da će situacija biti puno bolja.”
Kako tumačite da je s jedne strane, u Splitu recimo lošija situacija, a sami ste spomenuli u Slavoniji prilično dobra?
“To je teško u ovom trenutku protumačiti. Jedan je mogući efekt, opet utjecaj vremena jer imamo situaciju da je u ranu jesen još uvijek toplije na obali jer more grije i zapravo je obala toplija, dok je u rano proljeće obala hladnija od kontinenta i doista smo imali vrlo suhi i hladni period na Jadranu što je vjerojatno pridonijelo. Drugi element i temperament koji je drugačiji na obali gdje su ljudi vjerojatno, čim je izašlo sunce, počeli se više družiti to je onda potaklo širenje virusa.”
Možemo li se uopće pouzdati u sezonlanost virusa? Gledamo sada, u Brazilu gdje je najgore, tamo je sada +30.
“Sigurno se virus širi na svim temperaturama, ali se u prostoru gdje postoji sezonalnost ona i očituje. Danas svi modeli uključujući i IHME koji je prvo govorio da nema sezonalnosti, a sada jako računa na sezonalnost i nema nikakve dvojbe da će dolaskom ljepšeg vremena brojevi početi padati. Ono što ne možemo biti sigurni koliko će padati i ne možemo biti sigurni da će nas proljeće u potpunosti spasiti, ali kombinacija preboljelih, sve više i više cijepljenih, određenih mjera opreza koje imamo na snazi koje su potrebne i proljeće će sigurno napraviti situaciju boljom.”
Kako vi komentirate ovaj radikalni prijedlog o kojima smo maloprije govorili u kojem ugostitelji kažu: “Zatvorite sve da spasimo sezonu?” i Zagreb u kojem je prijedlog bio pola dana da se maske nose na otvorenom?
“U prirodi čovjeka je da mi nešto želimo napraviti da bi situacija bila bolja. Nažalost, iskustvo nas je naučilo da tijekom ljeta u Južnoj Americi ništa nije pomoglo i da su zemlje sa strogim i blagim mjerama završile jednako i sada vidimo u Europi da se isto događa – znači stroge mjere. Primjerice, Češka, Slovačka, Mađarska , Slovenija imaju daleko strože mjere od nas još tamo od listopada i u puno su težoj situaciji i ukupno imaju više preminulih nego mi i trenutno imaju više umrlih nego mi, tako da mjere nisu rješenje. Naravno, određene mjere su potrebne, ali kad prijeđete razinu onoga što ljudi mogu kontinuirano raditi, a mislim da u Hrvatskoj imamo mjere gdje smo se doista mogli držati tih mjera čitavo ljeto, i kad počnete uvoditi mjere potpunog lockdowna, ljudi ne mogu dugo izdržati, onda imate taj jo-jo efekt, kao recimo u Češkoj gdje stalno pada i skače. Realno, mjere strože nego što imamo mi, a pogotovo ova ideja maski na otvorenom koja je potpuno suluda, ne služi ničemu. Potrebno je imati set mjera da usporimo širenje virusa, a najvažnije od svega je osobni oprez. Znači da svatko od nas pazi da se ne zarazi, i to danas posebno vrijedi za one najstarije koji još nisu cijepljeni jer cjepivo je tu, a dolazi nam nekoliko tisuća doza u nekoliko tjedana, moći ćemo cijepiti sve najstarije. Doista je šteta da se netko od njih sada zarazi.”
Kada bismo doista trebali vidjeti da funkcionira taj koktel toga da su neki ljudi primili cjepivo i toga da su mnogi preboljeli koronu?
“Već sad vidimo da funkcionira budući da porast koji vidimo sada je puno sporiji nego što smo imali na jesen, kada je većina ljudi još bila neotporna i puno brže se širila epidemija i mi smo tad imali porasti od preko 100 posto tjedno u nekom periodu. Danas smo zabrinuti s porastom od 40 posto tjedno, koji se nadam da će uskoro početi padati pa da uskoro toga neće više biti. Znači to već sad djeluje jer se epidemija ne širi tom brzinom, a pogotovo djeluje jer je manji broj ljudi koji završe u bolnici. Mi smo imali porast od oko 80 posto hospitalizacija, broj ljudi koji završava u bolnici svaki dan je narastao nešto više od toga, ali manje od 100 posto, ali broj slučajeva je narastao pet puta. Znači imamo situaciju gdje upola manje ljudi završava u bolnici nego što je to bilo prije.”
Morate priznati da se nešto događa u odnosu kada smo uspoređivali ove brojke danas u odnosu na brojke prije mjesec dana – vidi se da brojke rastu i da iz tjedna u tjedan. Što je to onda kad nisu otvaranje kafića, gužve, druženja, ono što prije toga nismo mogli?
“Ono što se čini da B117 nešto zarazniji od onog starog soja i praktički ga je zamijenio. Mi danas u Zagrebu, mislim da imamo oko 80 posto britanskog soja, u nekim regijama na obali gotovo 100 posto, znači on je sigurno pridonio rastu, ali taj rast je već potrošen. Sad kad je stari soj izbačen, imamo novi soj koji je u igri i činjenica je da je druženje nešto što pomaže širenju virusa. Virus ne može prijeći nego s osobe na osobu, a opet jako je važno voditi računa o tome da mi u Hrvatskoj imamo sigurno milijun i pol, možda i više ljudi koji su oporavljeni i mogu normalno funkcionirati, imamo 400.000 ljudi koji su cijepljeni, gotovo polovina svih onih iznad 70 godina je već cijepljena tako da je situacija daleko od bilo kakvog razloga za paniku – za oprez, da. Pogotovo oprez rizičnih skupina, ali moramo nastaviti funkcionirati jer život mora ići dalje.”
Mislite da se neće dogoditi da današnja velika brojka predviđa da će za dva ili tri tjedna biti velik broj umrlih? Mislite da se to u ovom slučaju neće dogoditi zbog svih ovih faktora?
“Mi ćemo imati određeni porast broja preminulih, to se ne može izbjeći jer veći broj zaraženih uvijek donosi veći broj umrlih, ali ono što sada vidimo – i hospitalizacije su na nižoj razini, znači tu već imamo smanjenje za pola i ono što vidimo da je broj najstarijih u bolnicama bitno opao. On se više nego prepolovio i ti mlađi ljudi će opet puno rjeđe umrijeti kad završe u bolnicama tako da očekujem da će smrtnost u ovom, nazovimo ga, trećem valu biti najmanje jedno tri puta manja nego što je bila u drugom valu u odnosu na broj zaraženih.”
Dakle vi ste optimistični i ne mislite da će biti sada tolika katastrofa kako mnogi strahuju da će nakon Uskrsa biti pune bolnice, svi respiratori?
“Optimisitčan sam od travnja prošle godine kada su prve serološke studije u New Yorku pokazale da su procjene i 10 puta pogrešne i da je ovaj virus 10 puta manje smrtonosan nego što smo se bojali na početku. Ovaj virus je ubio određen broj ljudi, ali je to u rangu, možda dva puta gore od 2017. koja nije bila godina u kojoj smo imali takve panične reakcije. Mislim da ćemo mi iz ovoga izaći. Iz ove pandemije moramo izvući pouke, u prvom redu izvući pouke da nemamo pretjerane reakcije koje ne daju očekivani odgovor, a ono što smo naučili – lockdowni, zaključavanja nisu rješenje.Edukacija, mjere osobnog opreza, određene restrikcije su u redu, ali sva ova suvišna zatvaranja rade puno više štete nego koristi.”