Sudionici, među kojima je 70 posto žena, kazali su da su se češće osjećali uplašeni, obeshrabreni i tužni
Istraživači s Medicinskog fakulteta iz Splita utvrdili su
negativne učinke lockdowna na životna ponašanja i promjene
raspoloženja, pa su pozivali zdravstvene vlasti da promiču zdrave
načine života kako bi dugoročno smanjili negativne posljedice.
Tijekom deset proljetnih dana prošlogodišnjeg zatvaranja zbog
covida-19 u Hrvatskoj, skupina medicinskih znanstvenika iz Splita
provela je istraživanje na 3027 ispitanika iz opće populacije,
koji su popunili internetske upitnike o životnim navikama i
promjenama raspoloženja prije i tijekom locdowna.
Rezultati su upravo objavljeni u novom broju časopisa Croatian
Medical Journal.
Sudionici, među kojima je 70 posto žena, kazali su da su se češće
osjećali uplašeni, obeshrabreni i tužni. Ukupno se 30 posto
ispitanika udebljalo, od kojih je to češće kod žena, kaže se.
Također, žene su pušile povećani broj cigareta i prijavile nižu
učestalost i trajanje tjelesnih vježbi.
Iako su naši rezultati pokazali smanjeni udio onih koji povremeno
piju, povećao se udio onih koji piju manje od sedam pića tjedno
ili više, kaže se u istraživanju.
Napominje se da je iz ranije literature bilo poznato da
dugotrajno sjedenje u kući može dovesti do pretjerane tjelesne
neaktivnosti, koja je okarakterizirana kao glavni čimbenik rizika
za kardiovaskularnu i smrtnost od svih uzroka, a povezana je i s
pogoršanjem raspoloženja i mentalnog zdravlja.
Ukupno 96 posto ispitanika izvijestilo je da poštuje većinu ili
sva propisana ograničenja, pri čemu su žene i razina visokog
obrazovanja povezani s višim poštivanjem ograničenja, kažu autori
članka Zoran Đogaš, Linda Lušić Kalcina, Ivana Pavlinac Dodig,
Sijana Demirović, Katarina Madirazza, Maja Valić i Renata
Pecotić.
Dodaju da su sudionici koji su preživjeli zagrebački potres
razvili simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije, što bi moglo
objasniti porast učestalosti anksioznosti među ispitanicima u
glavnom gradu, koji su doživjeli potres tijekom pandemije
covida-19.
Zdravstveni bi radnici trebali naglasiti korisne uloge
svakodnevnog vježbanja, poput promicanja antioksidativnih i
protuupalnih procesa, ublažavanja stresa i jačanja aktivnosti
obrane imunološkog sustava, zaključuje se.