Svoju vjeru je kod svetog Josipa posvjedočila dr. Tanja Baran, urednica Radio Sljemena i jedna od važnijih i istaknutijih novinarki Glasa Koncila. Aktivna je u raznim područjima društvenog života.
– U vjeri je jako važno biti ukorijenjen jer nam vjera daje
smisao i snagu. Mi koji smo u vjeri, kada nam je teško uvijek
ćemo naći snagu u Isusu Kristu da isplivamo iz svega lošega, a s
druge strane, kada nam je lijepo imamo Isusa s kojim možemo te
ljepote podijeliti – kazala je Tanja Baran.
Nikada ne miruje, okružena je brojim projektima, na pitanje kako
sve stiže odgovara:
– Svi znamo onu dobro poznatu poslovicu ‘sve se može kad se hoće’
to znači kada se nešto jako želi, osobito ako imate i dar da si
znate dobro organizirati i isplanirati vrijeme te ako niste osoba
koja voli ljenčariti, onda uvijek stignete.
Valja istaknuti kako Baran promovira kulturu i baštinu svoga
rodnoga kraja, Križevaca, gdje djeluje i Udruga za promicanje
znamenitih Križevčanina “Dr. Stjepan Kranjčić” čija je ona
predsjednica.
– Stjepan Kranjčić bio je župnik sveta života, on nema kauzu i
pitanje je hoće li ju ikada imati, o tome će odlučiti Crkvena
vlast. U udruzi posvećenoj Stjepanu Kranjčiću stvorili smo tri
nacionalne manifestacije iz kršćanske kulture, natječaj za
katoličku književnost, za odrasle i za djecu, učenike osnovnih
škola. Natječaj za odrasle nazivamo ‘Književni Kranjčić’, a za
djecu ‘Dječji Kranjčić’. Ove se godine tako po 13. put održava
književni natječaj za odrasle u poeziji, monodrami, putopisima,
esejima, prozi, a za djecu smo upravo održali 10. Dječji Kranjčić
u poeziji, prozi, igrokazu i likovnom stvaralaštvu. Najuspješnije
radove objavljujemo u lijepom nakladništvu s Glasom Koncila. Uz
te dvije manifestacije organiziramo i Dane hrvatskih svetaca i
blaženika. Riječ je o četverodnevnoj manifestaciji koja se
održava krajem svibnja, a na kojoj slavimo hrvatske duhovne
velikane. Manifestacija je to kombinacije liturgijskog i
kulturnog sadržaja. Navedena događanja organiziramo u suradnji i
zajedništvu s križevačkim župama – kazala je
Baran.
DANI HRVATSKIH SVETACA
Koja je konkretna poveznica Stjepana Kranjčića i
navedenih manifestacija?
– Poveznica Kranjčića sa navedenim književnim natječajima je ta
što je on u svojim bogoslovnim danima pisao poeziju, prozu i
teološke meditacije. Svoje je radove objavljivao u tadašnjem
časopisu ‘Gospa Lurdska’. Upravo smo po poticaju i ugledanjem na
Stjepana Kranjčića pokrenuli književne natječaje. Nadodala bih i
manifestaciju Dani hrvatskih svetaca i blaženika, naime, dolazimo
iz grada trećeg hrvatskog kanoniziranog sveca Marka Križevčanina
i dobro znamo iz iskustva da štovanje naših, hrvatskih svetaca i
blaženika nije tako dobro kao što možda mislimo. O našim svecima
znamo jako malo, kulturna produkcija o njima je također slaba.
Ponukani upravo time odlučili smo, po primjeru Stjepana
Kranjčića, da svi hrvatski sveci i blaženici dobivaju svoje
mjesto i vrijeme u Križevcima.
Baran je istaknula kako je Nacionalno svetište svetog
Josipa postalo prije tri godine dijelom manifestacije Dani
hrvatskih svetaca i blaženika.
– Prvi dan manifestacije počinje otvaranjem izložbe, prije koje
jedan umjetnik dobije zadaću da naslika portrete hrvatskih
svetaca i blaženika, to je velik i zahtjevan posao. Izložbu je 10
godina vodila Galerija Laudato, koja je kasnije prerasla u
televiziju. Poznajući neumornost, marljivost i entuzijazam mons.
Sentea, pitala sam njega želi li nastaviti tu priču i tako je već
tri godine Nacionalno svetište svetog Josipa glavni organizator
te izložbe.
Nakon početne manifestacije u Križevcima, izložba pod
vodstvom mons. Sentea putuje diljem
Hrvatske.
– Divno je što kroz likovnost hrvatski duhovni velikani putuju
Hrvatskom, što do sada nismo imali prilike vidjeti – zaključila
je Tanja Baran.
NAĐIMO VREMENA ZA MIR I TIŠINU
Četrnaestu srijedu Velike pobožnosti svetom Josipu, dana 21.
travnja 2021. godine, predslavio je prečasni Stjepan
Soviček, župnik Župe svete Ana u Križevcima, u
zajedništvu s rektorom Nacionalnog svetišta svetog Josipa, mons.
Antunom Senteom ml.
Homiliju je voditelj svete mise, preč. Soviček, započeo osvrtom
na jednu od najuočljivijih Josipovih vrlina, tišinu, na koju se
kasnije nadovezuje njegova skromnost.
Propovijed preč. Soviček zaključuje s idućim riječima:
– Pokušajmo imati vremena za mir, za tišinu, za molitvu jer ondje
upoznajemo i susrećemo Boga, ali i sebe sama.