Najskuplji stanovi su u Dubrovniku i Splitu, a najjeftiniji u Slavoniji.
Nakon izbijanja pandemije, zahtjevi građana za gotovinskim nenamjenskim kreditima smanjili su se, ali porasli su stambeni. Najviši su u posljednjih desetak godina.
Razlog tome su subvecionirani krediti za mlade.
Ilin Dime Dimovski se iz Skoplja doselio u Zagreb i nakon 10 godina na korak je do kupnje svog prvog stana uz poticaje APN-a.
“Nažalost nisam uspio predat skroz cijeli zahtjev, samo sam potpisao zahtjev za kredit zato što falio mi je predugovor koji nažalost nisam uspio potpisati zato što vlasnici žive izvan Hrvatske”, rekao je.
No, moći će to učiniti do 15. svibnja – do kada je zbog velikog interesa produljen rok za prijavu za APN-ovu stambenu subvenciju kredita.
“U ovom trenutku raspolažemo sa 3300 zaprimljenih zahtjeva. Ukupno do sada obrađeno je 1255 dok je 1215 zahtjeva odobreno”, kazao je za RTL Goran Golenić, pomoćnik direktora u Odjelu za subvencioniranje kredita pri APN-u.
Subvencije odgovorne za rast
Iako je pandemija prouzrokovala smanjenje potražnje građana za gotovinskim nenamjenskim kreditima, u HNB-ovu izvješću zabilježili su porast u onim stambenima. Oni su kontinuirano rasli i tijekom pandemije, pa se njihova godišnja stopa rasta povećala sa 6 cijelih 4 % na kraju 2019., na 8,7 % na kraju veljače ove godine.
Za ovaj ubrzani rast zahtjeva za stambenim kreditima, u HNB-u smatraju da je zaslužan državni program subvencioniranja.
“Prema podacima koje smo vidjeli podneseno je i odobreno dvostruko više zahtjeva nego 2019. kada mi promatramo udio kredita koji su odobreni uz subvenciju u ukupnim stambenim kreditima tada vidimo da su oni u 2020. godini činili oko trećinu tih stambenih kredita”, kaže Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za financijsku stabilnost pri HNB-u.
Dok interesa za kupnju očito ne manjka, iz jedne agencije za prodaju nekretnina tvrde da cijene neće tako skoro padati. Najskuplji stanovi su u Dubrovniku i Splitu, a najjeftiniji u Slavoniji.
50m2 – 120 tisuća eura
Primjer stana u samom centru Zagreba u zgradi betonske konstrukcije koji je svojom kvadraturom najprivlačniji kupcima ima pedesetak kvadrata i odvojenu spavaću i dnevnu sobu. Stan je odmah useljiv, a cijena? 120 tisuća eura.
Inflacija, porast cijene materijala i rada na tržištu, pa i potres – neki su od razloga za rast cijena nekretnina u Hrvatskoj.
“Nekretnine koje su starije od ’45. su de facto izvan tržišta. Imate kupce koji žive u tim zgradama koji nisu planirali kupnju, ali sad iz straha kupuju. Veća potražnja, manja ponuda – cijene rastu. Tako da je u Zagrebu po meni potres glavni razlog rasta cijena”, kaže Borislav Vujović, dopredsjednik udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
A svi oni koji se ne uspiju ove godine prijaviti za APN-ovu subvenciju i realizirati svoje stambeno pravo uz kredit, moći će to učiniti u istom razdoblju iduće godine – za kada je također predviđeno 50 milijuna kuna.